Vremenska prognoza za proljeće u Bosni i Hercegovini

Za razliku od prošlog proljeća, ovo proljeće smatramo da bi trebalo biti ipak normalnije i primjerenije na prostoru Balkanskog poluostrva, s tim da ove godine možemo očekivati oslabljene prodore studeni sve do sredine aprila mjeseca na čitavom prostoru regije., naveo je u prognozi meteorolog amater Nedim Sladić.

On je u razgovoru za N1 govorio o prognozi za predstojeće sedmice naglasivši da neće biti meteoroloških ekstrema kao u prethodnoj godini.

 ”Moram priznati da se sa 3BMeteo i Accuweather slažemo u određenim detaljima, pogotovo kad je riječ o prodorima hladnijih zračnih masa sa sjeveroistoka kontinenta prema Grčkoj, Turskoj i Balkanskom poluostrvu. Činjenično stanje ove zime jeste jačanje kvazibijenalne oscilacije (tzv. QBO index) koji ove godine je prešao u svoju zapadnu fluktuaciju, što po pravilu pojačava zapadnu mlaznu struju i ona omogućava da se područja Velike Britanije i većeg dijela Skandinavije nađu pod pohodom pojačane ciklonske aktivnosti koja bi sa sobom donosila veće količine padavina. S druge strane, veća pokrivenost snježnim prekrivačem nad područjem istočne Europe kao i prolongirani periodi hladnijeg vremena koji vladaju nad ovim prostorom već duže vrijeme bi mogli zbog uspostavljenog trenda dobiti kasniji početak proljeća nego je to uobičajeno”, naveo je Sladić.

Kako i položaj mlazne struje je dosta izraženiji usljed čestih oscilacija u NAO indexu.

”Ono što je za sada vidljivo jeste da će često oscilirati kroz proljeće utjecaj NAO+ i NAO- indexa, što u suštini nam dalje većinom utjecaj jače zonalne struje s kojom se veći dio europskog kontinenta stavlja pod toplije vrijeme od prosječnih vrijednosti, ali upravo odbijanjem od hladniji zrak nad istokom kontinenta mogla bi ista napraviti dosta snažan spust južnije što u konačnici stavlja istok Europe u okvire prosjeka ili nešto malo hladnijim (područja istočno od Rumunije, Crnog Mora i prema Rusiji). Ipak, NAO index nije toliko ključan u proljeće koliko u zimskom periodu, stoga on nam neće biti ključan faktor u određivanju proljetnog scenarija”, dodao je Sladić.

Uzmemo li u obzir generalno ponašanje mlazne struje, pod rizikom smo da imamo tzv. dosta izraženi tzv. omega blok koji se od sjevera Francuske prostire prema jugu Finske ili Švedske, a odbijanjem od veću količinu hladnog zraka se dalje usmjerava južnije i tone dublje prema jugu pri čemu kod obala Turske se ponovo vraća u ustaljeni oblik.

”To stavlja određena područja, prvenstveno jugozapadne i dijelova centralne Europe pod rizik za dugotrajnije zadržavanje sušnijeg i stabilnijeg vremena pod utjecajem azorskog anticiklonalnog polja, pri čemu se priprema podloga za mogućnost jačeg razvoja toplinskih valova i ljetnih vrućina predstojećeg ljeta. Međutim, sama činjenica da bi se tlo zagrijavalo konvekcijom u dugotrajnijem trendu za posljedicu pri manjem prodoru svježine sa sjevera kolizija dvije zračne mase mogla bi određenim dijelovima centralne Europe prouzročiti dosta jake grmljavinske nepogode koje mogu nanijeti materijalnu štetu, naročito u drugom dijelu proljeća. Kada govorimo o alpskom području, snježni pokrivač koji je ove godine iznad prosjeka će uvjetovati prolongiranu zimsku sezonu, ali bi uslijed povišenijih temperatura u drugom dijelu proljeća mogao izazvati i stvaranje lavina, naročito od sredine proljeća. Također, naglo topljenje snijega može imati utjecaja na porast nivoa rijeka, prvenstveno Mure, Save i Dunava, te stoga postoji i određeni rizik od poplava, kako se prvi mjesec na području balkanskih zemalja prognozira kao nestabilniji, sa čestom dinamikom vremenskih prilika i nešto malo većom količinom padavina koje bi mogle pogoršati situaciju. Upravo to je razlog da područja južne Austrije, sjevera i istoka Hrvatske i Podunavlja u Srbiji budu pod većim oprezom. Ipak, generalno obuhvaćeno, Balkan očekuje toplije proljeće od prosjeka, naročito u njegovom drugom dijelu te uglavnom prosječna količina oborina, pri čemu se više oborina očekuje u prvoj polovini proljeća (mart), a manje u drugoj”, ispričao je Sladić za N1.

”Ono što ne smijemo otpisati jesu povremeni prodori hladnoće koji bi se, u oslabljenim oblicima i slabijeg intenziteta odvajali od svoje matrice, te uslovljeno položajem mlazne struje u sjeveroistočnoj struji pružali preko naših krajeva po rubnom dijelu, no takvi prodori ne bi trajali duže od tri dana. Svakako je da do sredine mjeseca aprila ne bismo trebali ove godine otpisati povremene snježne padavine ili koju snježnu epizodu. Maj mjesec bi trebao da bude i najtopliji mjesec u nadolazećem proljeću na području naše zemlje i tada bi se nad našim područjem povremeno usljed nestabilne zračne mase po visini javljale lokalne poslijepodnevne nestabilnosti, ali za razliku od prošle godine, ne očekujemo pretjerane količine u padavinama, te generalno trend prema sušnijem vremenu. Generalno gledano, ne očekujemo utjecaj afričkog ciklona koji je prošlog proljeća konstantno usmjeravao našim predjelima suh i vruć zrak i bio glavni krivac zašto su temperature zraka bile ekstremno visoke. Ovog proljeća stvari bi trebale biti dosta umjerenije, ali će i dalje postojati izraženije smjene vremena pri čemu se s vremena na vrijeme može pojaviti ekstrem. Idući dalje prema jugoistoku kontinenta, nad područjem Turske proljeće bi trebalo biti prilično toplo s kojom bi se često uspostavljale mogućnosti za lokalno veće ekscese u količini padavina i oluje koje bi u određenim predjelima mogle imati značajnija odstupanja uslijed kolizije dvije zračne mase i povremenih prolazaka jačih frontalnih poremećaja. Ipak, i u ovom području prema sredini mjeseca aprila trebali bismo očekivati pomjeranje granica sušnijeg razdoblja sa zapada prema istoku, s kojom bi se padavine razrijedile, a uspostavljala se duža razdoblja toplote, naročito nad jugom ove zemlje”, naglasio je on.

Summa summarum za Balkan: mala vjerovatnoća za ponavljanje proljeća 2018. godine; prosječna količina padavina kroz veći dio proljeća; prvi dio proljeća prilično promjenjiv, česte smjene toplo-hladno do aprila mjeseca i nešto izraženije padavinsko razdoblje, potom postepeno sušnije i moguće uspostavljanje dužeg stabilnijeg razdoblja u maju mjesecu; temperaturno bez ekstremnih vrijednosti od 30 ºC u aprilu mjesecu kao prošle godine, ali iznad višegodišnjeg prosjeka (odstupanje za oko 1 ºC od višegodišnjeg prosjeka), naveo je Sladić u dugoročnoj prognozi.

Izvor: N1

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite Vaš komentar!
Molimo da ovdje unesete Vaše ime