Novi dokazi da vježbanje utječe na dobro raspoloženje

635743388

Ljudi koji vježbaju imaju rjeđe simptome mentalnih poremećaja, pokazalo je američko istraživanje.

To je tako čak i kad se pod vježbanjem podrazumijevaju kućanski poslovi.

Znanstveni tim proučio je podatke prikupljene od više od 1,2 milijuna odraslih Amerikanaca. Sudionici istraživanja odgovarali su na pitanja koliko su puta u prethodnom mjesecu vježbali u dodatku na fizičke poslove u kući te kako bi opisali svoje mentalno zdravlje i raspoloženje u korelaciji sa stresom, depresijom i drugim emocionalnim problemima.

Ljudi su se požalili prosječno na 3,4 dana mjesečno s lošim raspoloženjem, prema rezultatima objavljenima u časopisu Lancet Psychiatry. U usporedbi s onima koji nikad nisu vježbali oni koji su bili ponekad fizički aktivni imali su 1,5 posto dana mjesečno manje s lošim raspoloženjem.

Učinak je bio čak i veći kod osoba koje pate od depresije. U toj skupini oni koji su vježbali imali su 3,8 dana manje s lošim rasploženjem u odnosu na one koji nikad nisu vježbali. “Ljudi koji vježbaju boljega su mentalnog zdravlja od onih koji ne vježbaju, posebno oni koji vježbaju tri do pet puta tjedno oko 45 minuta”, kazao je voditelj istraživanja Adam Chekroud, psihijatar sa sveučilišta Yale u New Havenu u saveznoj državi Connecticut.

“Ta studija potvrđuje velike zdravstvene koristi vježbanja, bez obzira na vašu dob, rasu, spol, prihod ili tjelesno zdravlje”, kazao je Chekroudl. “I minimalno vježbanje pomaže – samo 30 minuta, kao i svaka vrsta aktivnosti uključujući hodanje povezani su s pozitivnim utjecajem na mentalno zdravlje”.

Najpozitivniji učinak imali su timski sportovi i vožnja biciklom koji su smanjili za 22 posto dane s lošim raspoloženjem u usporedbi s nevježbanjem, a slijede aerobne vježbe i teretane koje su bile povezane s padom od 21 posto. Vježbanje joge ili tai chija bilo je povezano s 23-postotnim smanjenjem “loših dana” u odnosu na nevježbanje.

Čak je i obavljanje kućanskih poslova bilo povezano s 9,7 posto smanjenja “loših dana” u odnosu na nevježbanje.

Stručnjaci upozoravaju da je, promatrajući učinak na mentalno zdravlje, moguće vježbati previše. Odrasle osobe koje vježbaju ‘u komadu’ više od 90 minuta postižu slabije rezultate u smanjivanju “loših dana” u odnosu na one koji ‘u komadu’ vježbaju 30 do 60 minuta. Osobe koje su vježbale više od tri sata u kontinuitetu imale su više dana s lošim raspoloženjem od onih koji uopće nisu vježbali.

– Cilj studije nije bio utvrditi utječe li vježbanje i koliko na raspoloženje pa stručnjaci upozoravaju da je moguće da sretniji ljudi češće vježbaju od onih koji pate od stresa i poremećaja raspoloženja. Drugo ograničenje studije bilo je da nije pratilo specifične poremećaje raspoloženja nego općenito tražilo da ispitanici napišu jesu li nekog dana bili dobro ili loše raspoloženi, kaže dr. Gary Cooney iz kraljevske bolnice Gartnavel u Glasgowu.

(N1)