Minimalna plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 406 KM, i prema riječima premijera Federacije Fadila Novalića, krajnje vrijeme je da se ona povisi na 700 KM, pozivajući Zastupnički i Dom naroda Parlamenta FBiH da usvoje prvo zakone o doprinosima i porezu na dohodak.
Na sjednici Zastupničkog doma FBiH održanoj 15. oktobra prošle godine federalna ministrica finansija Jelka Milićević je sa dnevnog reda povukla ova dva zakona, od tada se o njima nije raspravljalo.
Minimalna plaća je stvar pregovora
– Zastupnički dom Parlamenta FBiH je tada usvojio zaključak da će se istovremeno usvajati zakon o minimalnoj plaći sa smanjenjem doprinosa i poreza na plaću. Nažalost, Vlada FBiH od tada nije uputila takav set zakona. Prema važećem zakonu o radu Vlada FBiH određuje minimalnu plaću. Prošle godine sam Vladi FBiH uputio zastupničku inicijativu da za 2021. godinu Vlada utvrdi veću minimalnu plaću, barem na nivou minimalne plaće u u RS (520 KM), nažalost Vlada nije prihvatila tu inicijativu – kazao nam je Irfan Čengić, zastupnik u Zastupničkom domu FBiH.
Razgovarali smo i sa Adnanom Smailbegovićem, predsjednikom Udruženja poslodavaca FBiH.
– Mi već nekoliko godina pričamo da bi se smanjenjem doprinosa oslobodio prostor, između ostalog, i za povećanje plaća, i ne samo minimalne, već svih plaća. Federacija ima jako visoke doprinose, jedne od najvećih u Evropi. Smanjenjem stope doprinosa će se povećati prihodi, smanjiti siva ekonomija, povećat će se plaće. E što se tiče minimalne plaće, ona je i dalje stvar dogovora i pregovora između Vlade FBiH, Sindikata i poslodavaca. Premijer je izašao s tom cifrom od 700 KM koja nije usaglašena, nije razgovarao s nama o tome. On je jednu stvar zaboravio ili prešutio slučajno ili namjerno, a to je da novi zakon predviđa proširenje porezne osnovice na neoporeziva davanja, a to su topli obrok, regres… Ako novi zakon prođe, to će definitivno ući u plaću. U svakom slučaju bi Parlament FBiH trebalo da usvoji ove zakone – govori nam Smailbegović.
Upitali smo kako komentira zaključak Zastupničkog doma FBiH da se zakon o doprinosima i porezu na dohodak moraju razmatri u paketu sa miminalnom plaćom.
– Koliko znam, to je stav SDP-a. Da bi se to provelo na takav način, mora se mijenjati Zakon o radu u kojem jasno stoji da minimalnu plaću definiše Vlada FBiH nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem za FBiH – govori Smailbegović.
Objašnjava koliko bi radnik dobio naruke, ukoliko se usvoje zakon o doprinosima i porezu na dohodak.
Dobili bi 700 KM naruke
– Ako pričamo o 1.000 KM bruto, 325 KM bi išlo na doprinose, a 575 radniku, to bi ukupna plaća bila 1.030 KM za poslodavca, a radnik bi dobio 700 KM naruke. Ja sam tako shvatio premijerovu izjavu. Danas dosta radnika prima tu plaću i prima neporeziva davanja u vidu toplog obroka, regresa, što ne ulazi u statistiku. S novim zakonom sve to će imati karakter plaće i plaćaju se doprinosi. Da li je premijer mislio na 700 KM sve skupa ili na 700 KM plus ovaj dio, to biste morali njega pitati – kaže Smailbegović i dodaje:
– Danas je obaveza da se isplati minimalna plaća 400-500 KM zavisno od branše. Topli obrok nije obaveza, on je po trenutnom zakonu opcija. I ima dosta radnika koji ne primaju topli obrok u vidu novca, a ovako bi to u plaći mogao primati. Mislim da više od 100 hiljada radnika ne prima te neoporezive naknade u novcu.
Premijer Federacije BiH Fadil Novalić nam nije odgovorio zašto se prvo moraju usvojiti zakon o doprinosima i porezu na dohodak, kako bi se plaća sa 406 KM povećala na 700 KM, odnosno, zašto se sada ne može povisiti minimalna plaća.
Razgovarali smo i sa Mevludinom Bektićem, predstavnikom dijela Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH), više granskih sindikata.
– Premijerov istup o minimalnoj plaći je malo više bio populizam bez daljnjih obrazlaganja. Na kolegiju Ekonomsko-socijalnog vijeća za FBiH je prezentovano da je to 700 KM sa svim neoporezivim dijelovima na plaće poput regresa, toplog obroka, zapravo mi nismo dobili ništa. Mi smo za to da se mimo ova dva zakona donese odluka o minimalnoj plaći. Ovo je nedopustivo stanje. Vlada FBiH gleda privrednike, njihove interese, stavivši na margine radnike. Ne žele da čuju naš glas. Naime, 25.000 radnika ostvaruje minimalnu plaću koji nemaju toplog obroka i regresa, podaci su Porezne uprave FBiH, mada to možda poslodavci daju naruke – govori Bektić.
Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH, kaže kako Sindikat ima jasan stav o usvajanju zakonu o doprinosima i porezu na dohodak.
“Nećemo dobiti apsolutno ništa”
– Smatramo da je to neophodno učiniti što prije kako bi se djelimično poslodavci rasteretili nameta koje trenutno imaju. Međutim, imajući u vidu sadržaj tekstova tih zakona, pozadina čitave priče koju Vlada forsira u ovom trenutku ogleda se u tome da naknade kao što su topli obrok, prijevoz, regres budu sastavni dio plaće, što trenutno nije slučaj. Posmatrajući ovo pitanje matematički, sasvim je sigurno da radnici u ovom slučaju neće dobiti apsolutno ništa. Naime, ako je trenutno minimalna plaća 406 KM i ako na tu sumu dodamo 200 KM toplog obroka, 53 KM za kartu, te približno 45 KM regres ako ga podijelimo na 12 mjeseci, dolazimo do minimalne plaće od oko 700 KM koju zagovara Vlada FBiH – govori Šatorović i dodaje:
– Podsjećam da je Sindikat 2016. godine nakon potpisivanja Općeg kolektivnog ugovora za FBiH tražio proširenje dejstva ugovora na sve poslodavce i radnike, tada je stav premijera bio da je povećanje plaće od 12,8 posto “društveno opasno”, a sada nije povećanje od 72,1 posto. Nadalje, u izjavi premijera stoji da trenutni ekonomski rast FBiH omogućava Vladi da poveća minimalnu plaću na 700 KM. Zbog čega se onda čeka usvajanje zakona.
