Da su potrebe slovenskih poslodavaca za radnicima iz BiH i dalje velike, pokazuje 1.036 oglasa za posao koji su objavljeni u protekla dva mjeseca, kada je veliki broj tvrtki iz Njemačke pokazao zanimanje za radnu snagu s ovog područja.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, za Sloveniju je u siječnju ove godine izdano 735 radnih dozvola, dok je 71 radnik u prethodna dva mjeseca dobio radnu dozvolu u Njemačkoj.
“Interes radnika za rad u Sloveniji i Njemačkoj na istoj je razini kao i prethodnih godina, s tim da je broj medijacija manji zbog pandemije, a sektori su isti od početka 2013. godine. Preko agencije u Njemačku mogu ići samo medicinski radnici sa srednjom medicinskom školom, dok u Sloveniju najviše odlaze vozači, zavarivači, zidari, fasade, bravari, instalateri i drugi čije su djelatnosti sektori industrije i građevine”, navela je agencija.
Kako su istaknuli, u Sloveniji je prošle godine izdano 7.887 dozvola za rad, što je pad od 46% u odnosu na 2019. godinu na koju je utjecala niža gospodarska aktivnost, kao i potražnja za stranim radnicima, zbog virusa korone.
“Prošle godine za Njemačku su izdane 533 radne dozvole, što je oko 20 posto manje nego godinu prije, a glavni razlog je taj što njemačko veleposlanstvo u BiH zbog pandemije nije radilo gotovo tri mjeseca. Uz to, granice su dugo bile zatvorene, zbog čega se u tu zemlju nije moglo ići”, istaknuli su u agenciji.
Ekonomisti i sindikalisti, koji godinama upozoravaju da je odlazak radnika ozbiljan problem, kažu da je hitno potrebno poduzeti korake kako se pravi iseljavanje radne snage ne bi dogodilo nakon završetka pandemije.
Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić istakla je da je pandemija samo usporila odlazak radne snage iz BiH, a nikada je nije zaustavila.
“Radnici iz BiH odlazit će raditi u inozemstvo dok se ovdje ne poštuju njihova prava. Oni koji su ovdje kategorizirani kao neradnici vrlo su poželjni u Sloveniji i Njemačkoj. Da nije bilo tako, poslodavci iz tih zemalja sigurno ne bi toliko žurili za radnicima u BiH tijekom pandemije”, istaknuo je Mišić.
Podsjetila je da je BiH potpisala ugovore o zapošljavanju sa Slovenijom, Njemačkom, Srbijom i Katarom, a na snazi je i sporazum o suradnji na odmoru studenata iz BiH u Njemačkoj, gdje su radnici plaćeni višestruko više nego u našoj zemlji.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović istaknuo je da su mnogi radnici iz BiH zbog pandemije ostali bez posla u inozemstvu, pa su se vratili kući. Međutim, kako se gospodarska aktivnost u Europi povećava, tako raste i potreba za radnom snagom, pa su strani poslodavci ponovno posegnuli za osobljem s našeg područja.
“Odlazak radnika iz BiH je nenadoknadiv jer su to ljudi vješti u svom zanatu, ali potplaćeni, zbog čega su prisiljeni odlaziti u inozemstvo”, rekao je Pavlović.
Minimalan
Ranka Mišić istakla je da je prošlo dovoljno vremena od posljednjih pregovora o povećanju minimalne plaće, koja u Republici Srpskoj trenutno iznosi 520 KM, te da bi bilo primjereno da se tim povodom ponovo sastanu koalicijski partneri.
“Poslali smo novi zahtjev koalicijskim partnerima za pregovore o povećanju minimuma. Čekamo odgovor, a naš je stav isti kao i krajem prošle godine, a to je da se najniža plata u Republici Srpskoj poveća na najmanje 550 KM”, rekao je Mišić.
