Firma MFC d.o.o. se dobro nosila s COVID 19 pandemijom, održala je stabilno poslovanje i ne samo da je zadržala, nego i proširila broj uposlenika ulaskom u nove projekte.
“Vrijednosti kompanije i osjećaj društvene odgovornosti motivacija su da se uradi prikazana analiza”, navode iz firme MFC.
Šta smo prošli?
Krajem februara 2020. godine, Bosna i Hercegovina se suočila s COVID 19 pandemijom koja je nametnula nove mjere u svim segmentima života građana, pa tako i privrede. Vlade u svim državama svijeta donijele su različite mjere u svrhu prevencije širenja virusa koje su za posljedicu imale štetne efekte po ekonomiju. Nakon donošenja epidemioloških mjera u svrhu zaštite građana od novog koronavirusa, javila se potreba da se nacionalne ekonomije zaštite od pomenutih mjera. U skladu sa svojim specifičnostima države su imale različite odgovore. Infografikom na slici 1, prikazani su svi značajniji momenti u Bosni i Hercegovini u proteklih devet mjeseci.
Koje su ekonomske posljedice prvog vala COVID 19?
Očigledno je da su privrednici iskusili težak period čiji se kraj još uvijek ne nazire. Kakogod, zahvaljujući ogromnim i odgovornim naporima privrednika, ali i podršci nadležnih institucija, ekonomija BiH je prvi val COVID 19 „preživjela“. Treba imati na umu da su negativni efekti bili neizbježni, a to najbolje oslikava stanje bruto domaćeg proizvoda prikazano na slici 2 u skladu s podacima Agencije za Statistiku BiH. Zaključujemo da je pad Bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom tromjesečju 2020. godine u odnosu na isto 2019. godine iznosio čak 9,3%. Kada se analizira pad bruto dodane vrijednosti po djelatnostima, najveći gubitak je indikativan u oblasti hotelijerstva i ugostiteljstva.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (2020), pad prometa zabilježen je u područjima djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanja hrane u iznosu od 66,6%, informacije i komunikacije od 6,5%, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti od 17,9% te u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima 6,1%. Slika 2 komparira indekse prometa ostalih usluga iz čega se može zaključiti da je pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane ubjedljivo najviše pogođeno.
Neminovno, efekti pandemije nanijeli su veliku štetu turizmu Bosne i Hercegovine. Prema podacima Agencije za statistiku BiH (2020) očigledan je pad broja noćenja turista po mjesecima, a kulminacija pada desila se upravo u momentu kada su mjere kriznih štabova bile u najstrožijoj formi, preciznije u aprilu i maju 2020. godine. Evidentno je da relaksacija mjera dovodi do rasta broja noćenja turista što je posebno izraženo u julu i augustu 2020. godine. Privrednici ovog sektora su bili uveliko uskraćeni za strane turiste, ali je broj domaćih u određenoj mjeri popravio stanje (Slika 4).
Šta kažu privrednici i stručnjaci?
Privrednici Bosne i Hercegovine nisu imali priliku da mnogo kažu o svojim problemima. Iako je od početka pandemije bilo jasno da su djelatnosti pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane među najpogođenijim, nije sprovedeno i objavljeno niti jedno ozbiljno istraživanje koje bi učinilo da informacije o problemima privrednika koji se bave ovom djelatnošću dođu do odgovornih institucija.
Posebno je zabrinjavajuće što privrednici pogođenih kategorija pored ionako otežanog poslovanja osjećaju dodatni pritisak koji dolazi od strane prečestih i neosnovanih inspekcijskih nadzora, te se stiče dojam da oni koji treba da podrže, ustvari dodatno otežavaju stanje. Prema riječima privrednika, dok se firme bore za opstanak, namjere inspekcijskih nadzora su upitne, i privrednici imaju dojam da cilj nije prevencija pandemije, nego stjecanje finansijske koristi zloupotrebom naredbi kriznih štabova. Osim toga, privrednici ističu da država nije uradila dovoljno da se spriječi rast cijena sredstava za dezinfekciju, te su cijene trostruke što je dodatni udar na budžet privrednika. Naredbe kriznih štabova na koje se inspektori pozivaju i na osnovu kojih kažnjavaju privredne subjekte su nerijetko nedovoljno pojašnjene, nelogične i međusobno kontradiktorne. Zloupotrebljava se i neupućenost privrednika te se kažnjavaju po osnovu naredbi i preporuka, a ne zakona.
Stručnjaci imaju koncenzus da bi odgovor na drugi val pandemije novim lockdown-om (zatvaranjem) doveo do kolapsa. Tako je ekonomski stručnjak Faruk Hadžić izjavio da bi novo zatvaranje kakvo smo svjedočili početkom pandemije u BiH ovog puta do kraja uništilo našu ekonomiju [4].
Komentirajući analize nekoliko uglednih ekonomskog analitičara, u tekstu Al-Jazeere, Fahrudin Vojić zaključuje da su vlasti nespremno dočekale krizu, da su poduzete mjere kroz „korona zakone“ nedovoljne, da je pogrešno primjenjivati metod zatvaranja,te da ekonomija Bosne i Hercegovine ne bi preživjela novo zatvaranje[5].
Ako izađemo iz granica BiH i obratimo pažnju na upozorenja koja privrednici razvijenih zemalja upućuju svojim vladama, bit će nam jasno da su upozorenja ranije pomenutih stručnjaka izuzetno ozbiljna. U Njemačkoj je 30 vodećih predstavnika njemačke gastronomske branše pisalo kancelarki Angeli Merkel i premijerima saveznih pokrajina da „restorani i barovi nisu bili žarišta infekcije” te da ukoliko dođe do novog zatvaranja u Njemačkoj, čak trećini od 245.000 preduzeća prijeti zatvaranje. Savezno udruženje srednjih preduzeća Njemačke je izjavilo da bi novi lockdown bio smrtni udarac za desetine hiljada preduzeća [6].
Ako privrednici Njemačke izražavaju iznad pomenutu zabrinutost i zastrašujuće prognoze ukoliko dođe do novog zatvaranja, možemo samo konstatovati da bi zemlja u razvoju kakva je Bosna i Hercegovina trebala pokazati još veću zabrinutost za svoju ekonomiju, te postupiti odgovorno i preventivno kroz pripremu odgovarajućih programa, a ne brzih i jednostavnih poteza kakav je lockdown.
Da li Švedski model daje bolje rezultate?
Izuzetno je važno pomenuti Švedsku koja je za razliku od drugih zemalja primijenila daleko blaže mjere koje su od samog početka u formi preporuka. Slike 5 i 6 kompariraju broj smrtnih slučajeva od COVID-19 u BiH, Švedskoj i svijetu.
Evidentno je da BiH uprkos strogim mjerama i pravilima ima dosta lošije rezultate kada se uporedi sa Švedskom, ali i svjetskim prosjekom.
Zaključak i mišljenje
Imajući na umu ranije pomenute gubitke kao što su BDP od 9,3%, pad prometa zabilježen u područjima djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanja hrane u iznosu od 66,6%, pad broja noćenja turista, evidentno je u kojem smjeru bi otišla ekonomija Bosne i Hercegovine ako se uvedu rigorozne mjere. COVID 19 nije jedina prijetnja zdravlju građana. Postoji niz drugih prijetnji po psihološko i biološko zdravlje ljudi koje se mogu aktivirati u slučaju povećanja stope nezaposlenosti i otežanog poslovanja. Primjera radi, postoje druge bolesti koje prijete zdravlju ljudi više nego COVID-19, a jedna od njih je i dijabetes koji godišnje uzima 4 miliona života u svijetu po podacima Anadolu agencije [8]. Poređenja radi, od COVID-19 za godinu dana je umrlo 1,710,340 ljudi.
MFC d.o.o. je mišljenja da su postojeće mjere dovoljno restriktivne po privredu Bosne i Hercegovine, te da se uz adekvatne kontrole njihovog sprovođenja može očekivati stabilizacija stanja. Umjesto uvođenja novog lockdown-a, potrebno je kretati se u pravcu donošenja odgovornih i preventivnih programa koji bi dugoročno imali pozitivne efekte kako po zdravlje građana, tako i po ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Konkretne preporuke firme MFC d.o.o. su sljedeće:
- Podržati inicijativu da se PDV smanji na 5% naredne 2 godine za ugostiteljstvo, turizam i putnički saobraćaj, a koju je podnio PDP. Smatramo da je ovo direktna i značajna pomoć koja bi pomogla oporavak i omogućila opstanak ugostiteljstva, turizma i putničkog saobraćaja Bosne i Hercegovine [9].
- Olakšati proces dobivanje turističkih viza za strane državljane, a posebno turistima koji dolaze iz Arapskih zemalja Zaljeva kao značajnog tržišta za turizam BiH. Država ima resurse da odgovori na turističku potražnju iz ovog regiona, ali da bi privukla turiste prvi konkretan potez koji je neophodno uraditi je olakšati proces dobivanja turističkih viza.
- Riješiti problem sticanja vlasništva je jako važan korak ka privlačenju stranih investicija koji Bosna i Hercegovina mora sprovesti ukoliko želi povećati ekonomski. Ovo je naročito važno kada su u pitanju potencijalni investitori iz Arapskih zemalja Zaljeva. Potrebno je ukinuti princip reciprociteta i odobriti pravo vlasništva investitorima. Ovakav potez bi doveo do nezapamćenog ekonomskog rasta, obzirom da BiH zajedno s Turskom spada među najatraktivnije države investitorima Arapskih zemalja. Apsurdno je to što dok se svugdje u svijetu takvi investitori potenciraju i dok daleko razvijenije države od Bosne i Hercegovine rade na tome da privuku takve investitore, u našoj zemlji se sprovodi princip reciprociteta. Obzirom na to koliko građana BiH zaista može priuštiti nekretninu u području Arapskim zemalja Zaljeva, toliko je i (ne)logično pravilo reciprociteta.
- Pomjeriti rok plaćanja PDV-a na posljednji dan u mjesecu zahtjev je iznesen od strane Saše Aćića, direktora Unije udruženja poslodavaca bh. entiteta RS, a koji kaže da je jedan od ključnih zahtjeva poslodavaca u cijeloj BiH da se pomjeri rok plaćanja PDV-a sa desetog na posljednji dan u mjesecu[10].
