Novi njemački Zakon o useljavanju kvalifikovanih radnika, koji se odnosi jednako na radnu snagu u svim zemljama svijeta, na snazi je od 1. marta. Njemačka je sada na korak bliže i radnicima iz BiH, sa nepopunjenih milion i 200 hiljada radnih mjesta.
Zanatska komora Njemačke oglasila je da ni u jednoj branši nema dovoljno ljudi. Vijest je uglavnom jedva dočekana među mladima Bosne i Hercegovine, a političari je jedva i komentarišu.
Mnogi zenički srednjoškolci spremni su pobjeći od nesigurnosti, korupcije i besperspektivnosti u državi u kojoj su rođeni.
„Prvo naučiti jezik i odlazim sto posto. Ovdje nema budućnosti. Svi mladi bježe, tako je to“, kaže nam Ernad Hajdar, učenik trećeg razreda Srednje zanatske škole u Zenici. Njegovi vršnjaci iz Tehničke škole isto razmišljaju.
„Naravno da odlazim, najvjerovatnije Njemačka“, odlučan je Rijad Bošnjak, a Nermin Kovač dodaje da bi bilo lijepo ostati u svojoj zemlji, ali da je odlazak bolja ideja. „Finansijsko stanje u drugim zemljama mnogo je bolje nego ovdje“, konstatuje on.
“Bosna i Hercegovina nema strategiju zadržavanja mladih. Najveći problem koji blokira promjene je što takvo stanje stvari odgovara našem političkom establišmentu”, ukazuje doktor psiholoških nauka, profesor Dženan Skelić.
„Sada plaćamo cijenu prihvatanja da je normalno ono što je u biti neprimjereno i nedozvoljeno. Stvar je u tome što ovo odgovara političkom establišmentu, jer se time kupuje socijalni mir. Ti mladi ljudi će ubrizgavati sredstva u BiH, kojima će opet političari pokrivati enormne troškove svog života. Mi smo na to pristali“, kaže profesor Dženan Skelić.
„Ovakvim migracijama ugrožena je demografska i društvena esencija i produktivna snaga ove države i u sve većem smo raskoraku između aktuelnog stanja i zdrave vizije napretka“, ukazao je i profesor Anto Domazet, uz prijedlog…
„Treba predviđati takve mjere koje će dijasporu shvatiti kao faktor razvoja, a stvarati uslove da odlasci u inostvanstvo ne budu trajni odlasci, nego da to budu kružne migracije, koje neće značiti prekid veza sa domovinom. Praksa pokazuje da je to moguće“, pojašnjava dr Domazet.
Mladi se sa sadašnjom situacijom ne mire. Za sada je: otići ili ostati. U drugom slučaju, treba biti kreativan i uporan, predlaže dugogodišnji društveni aktivista, Dino Brljevac.
„Imamo dosta aplikacija i imamo onih koji mogu podržati mlade u pokretanju mini-biznisa. Vidimo da toga ima dosta u BiH. Evo vidimo da u posljednje vrijeme dosta mladih žena u BiH pokreću proizvodnju odjevnih predmeta, ima onih koji se odlučuju da proizvode „kraft pive“ i slično. Mladi trebaju pokušati ovdje stvarati i uključiti se u društveni angažman grada i šire zajednice“, predlaže Brljevac.
U posljednjih deset godina više od 200.000 ljudi napustilo je BiH. Najviše zabrinjava znatna promjena u starosnoj strukturi bh. stanovništva. Sve je manje snage koju donosi masovnost omladinskog pokreta, a to znači i manje izgleda da se društveni procesi konačno preokrenu u korist građana. (Sanja Stević)
