Centar ženskih prava formirao je ekspertnu radnu grupu koju su činili/e Udruženje žena sudija u BiH, i eksperti/ce: Džumhur Jasminka – Ombudsmenka BiH; Zahiragić Adisa – sutkinja Kantonalnog suda Sarajevo; Maličbegović Enes – sudija Kantonalnog suda Zenica; Begić Jasmina – sutkinja Vrhovnog suda FBIH; Hadžiomerović-Muftić Hajrija – federalna tužiteljica; Glavaš Nedeljko – predstavnik MUP ZDK; Korajlić Nedžad – dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.
Osnovni razlog za donošenje izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH je otklanjanje uočenih nedostataka u njegovoj primjeni u pogledu efikasnosti procesuiranja i kažnjavanja počinilaca krivičnih dijela: nasilje u porodici, ugrožavanje sigurnosti, zaštita ličnih podataka kao i zabrana neovlaštenog objavljivanja spisa, fotografija, raznih snimaka.
Podaci Centra ženskih prava, dobijeni neposrednim kontaktom sa klijenticama prilikom pružanja besplatne pravne pomoći, pokazuju da kroz dostupnost i širenje korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) dolazi i do povećanja nasilja nad ženama koje upravo karakteriše korištenje interneta za počinjenje djela, te korištenje različitih IKT kao sredstava izvršenja.
Podaci Centra za 2016 godinu: 2774 usluge besplatne pravne pomoći za 943 korisnice, 76% od sveukupnog broja klijentica je u svom životu doživjela neki vid nasilja, a 58% doživjelo nasilje putem interneta i mobilne telefonije.
Praksa pokazuje da čak i kada se nasilje putem IKT prepozna kao specifičan način vršenja psihičkog nasilja i dalje ostaje problem krivičnog procesuiranja počinilaca IKT nasilja, zbog zakonskog okvira koji ne reguliše izričito ovaj način izvršenja nasilja.
Ovakvo stanje rezultira problemima u primjeni člana 183. KZ FBiH, „ugrožavanje sigurnosti“, u pogledu propisanih radnji obilježja konkretnog krivičnog djela kao i da postojeći pravni okvir KZ FBiH ne propisuje konkretna krivična djela u vezi različitih okolnosti postupanja osoba koje koriste IKT.
Postojeća odredba člana 222. KZ FBiH ne pruža zadovoljavajući okvir za zaštitu žrtava nasilja u porodici koje je počinjeno putem IKT, a koje obuhvata vrijeđanje, uznemiravanje, uhođenje i proganjanje žrtve, lažno predstavljanje/krađu identiteta žrtve, te nedozvoljeno saopštavanje sadržaja intimne prirode koji se tiču žrtve ostalim osobama/javnosti s ciljem degradiranja i ponižavanja žrtve.
KZ FBiH određuje nasilje u porodici prilično općenito, što ostavlja mogućnost različitog tumačenja prilikom primjene u praksi, onda kada se radnja nasilja počini putem IKT.
Štetnost posljedica IKT nasilja je neupitna ako se uzme u obzir da nasilju može svjedočiti i šira publika, ukoliko se za nasilje koriste ne samo privatni kanali komunikacije, nego i otvorena komunikacija sa drugima s namjerom ocrnjivanja žrtve ili njenog dovođenja u nesigurnu, opasnu situaciju, naročito zbog trajnosti i snage jednom objavljene pisane riječi ili postavljene slike.
Opasnosti od nasilja u porodici putem IKT doprinosi i sposobnost napadača da žrtvu zlostavlja 24 sata dnevno, te nemogućnost bijega za žrtvu – zbog sveprisutnosti različitih modaliteta i sredstava komunikacije.
Predaja ove Inicijative označava i početak Kampanje „BEŽIČNO – NEVIDLJIVO, A BOLNO – zaustavimo nasilje nad ženama i djecom putem Interneta i mobilne telefonije“ koja će se kroz različite aktivnosti realizovati u 13 gradova širom FBiH.
