Lijekovi su napravili veliku revoluciju u ljudskom životu.
Međutim, lijekovi se ne mogu sami razgraditi u prirodi i neadekvatno zbrinuti, odnosno bačeni lijekovi kojima je istekao rok trajanja najčešće završe u vodi koju mi na kraju pijemo i kupamo se u njoj, što je za ljudski organizam jako opasno, upozoravaju stručnjaci.
“Baciti jedan lijek u vodu veća je šteta nego baciti kruh jer se on razgradi, a lijek se neće razgraditi, pa na taj način trujemo vodu koju pijemo i u kojoj se kupamo”, kaže doktorica medicinskih nauka Mersiha Mahmić – Kaknjo, specijalista kliničke farmakologije u Kantonalnoj bolnici Zenica.
Iz Gradskih apoteka upozoravaju da se prije svega ne stvaraju velike zalihe lijekova, te da građani koji donesu lijek isteklog roka u njihovu apoteku, oni preuzimaju iako im to nije obaveza.
“Važno je preventivno djelovati, educirati pacijente i ljekare da ne stvaraju velike zalihe lijekova. Ljekari to rade savjesno i propisuju terapiju svojim pacijentima samo za onaj period za koji im je terapija i potrebna”, pojašnjava Nermana Rizvanović, magistrica farmacije u Javnoj ustanovi „Apoteke zdravlje“ Zenica.
Najveći problem jeste finansiranje postupka zbrinjavanja farmaceutskog otpada u koje bi, prema mišljenju farmaceuta, trebali biti uključeni Ministarstvo zdravstva, ekološki osviješteni građani te udruženja i organizacije koje se bave ekologijom. (Belinda Dorić)
