Bosna i Hercegovina je zemlja sa značajnim energetskim resursima. Potencijali obnovljivih izvora energija u BiH su veliki. Stručnjaci iz ove oblasti procjenjuju da je mogućnost godišnjeg ulaganja u mjere energetske efikasnosti blizu sto miliona KM, a rezultati bi, po njihovim procjenama, generirali rast BDP-a za čak 370 miliona KM.
Na ovaj način bi se osigurao 81 milion KM dodatnih prihoda od direktnih i indirektnih poreza i 58 miliona KM dodatnih prihoda od doprinosa. Sve skupa bi moglo rezultirati otvaranjem više od 4.000 radnih mjesta godišnje, jačom energetskom sigurnošću i čistijim zrakom.
Ono što stoji na ovom putu su jednim dijelom neusklađene zakonske, regulatorne, administrativne i finansijske mjere neophodne da bi se dodatno podstaklo korištenje obnovljive energije u BiH i osiguralo postizanje zadanih ciljeva do 2030. godine.
Naša zemlja kao potpisnica Ugovora o uspostavi Energetske zajednice BiH se obavezala primjenjivati regulatorni okvir EU koji se odnosi na energetski sektor.
Hamid Mehinović, savjetnik za obnovljive izvore energije u GIZ-u kazao je kako smo do sada dosta toga uradili, ali da je pred nama još uvijek dug put ka uspostavljenom tržištu energetske efikasnosti.
“BiH je do sada uspješno uvela temeljna načela sigurnosti snabdjevanja, konkurencije i održivosti. Ono što je još pozitivno jeste da imamo i Zakone u oba entitete kao i podzakonske akte i vidimo veliki pomak u vidu instalacije tj. udjela električne energije iz obnovljivih izvora energije. Nažalost riječ je o vrlo malim instalacijama od oko 150 kW. Svakako u zadnje vrijeme dosta je i pozitivnih pokazatelja i u ovom dijelu, jedan od njih je i vjetroelektrana Mesihovina. Ono što još uvijek nemamo je swot market ili otvorenu berzu kako bi omogućili tržišne mehanizme poticaja”, kazao je Mehinović.
Tržište energije liberalizirano je 2016. godine, što je rezultiralo povećanjem trgovine i padom veleprodajnih i maloprodajnih cijena. Posljedica stroge energetske politike dala je značajan porast proizvodnje obnovljive energije u smislu malih instalacija.
Mehinović kaže da se naša zemlja sada suočava sa izazovom reforme svojih sistema poticaja. Rekao je kako postojeće šeme poticaja u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora imaju svoja ograničenja te da je sada neophodno fokusirati se na nove trendove i razvoj, kao i na razvoj tržišnih opcija šema poticaja za Bosnu i Hercegovinu.
“Uvažavajući potrebe i razvoj tržišta neophodan je prelazak na šeme poticaja bazirane na tržišnim principima, na osnovu feed-in premija i aukcija. Reforma se fokusira na procjenu troškova poticaja, troškova integracije sistema i regulacioni troškovi, kao i na prednosti tržišnih šema poticaja”, kazao je Mehinović.
Pored ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice BiH ima i tzv. EU smjernice o državnoj pomoći koje se odnose na zaštitu okoliša i energiju. U tim smjernicama stoji da je jasan i neophodan prelazak na tržišne principe poticaja, da li kroz berze, zelene kvote i slične načine.
Ono što se još nalaže kroz ove smjernice,Mehinović kaže, jeste da bi se subvencije trebale postepeno isključivati.
“To znači da će doći period kada neće biti potrebne nikakve subvencije za bilo koje poticajne tarife za obnovljive izvore energije, jer oni sami po sebi, kroz određeni period, postaju konkurenti i samoodrživi”, govori Mehinović.
Kroz smjernice koje postoje vidljivi su i ciljevi koji su usko vezani za tržišne poticaje za obnovljive izvore električne energije a to su prije svega integracija na tržište, samim tim i definisanje balansno – odgovornih snaga, tu su još doprinosi radu i stabilnosti sistema, povezanost na mrežu kroz razvoj infrastrukture.
GIZ je zajedno sa partnerima u projektu, relevantnim institucijama iz oba entiteta, regulatorima i operatorima definisao koncept i način kako pristupiti reformi sistema poticaja BiH.
“Definisana su četiri skupa aktivnosti, prvi je izrada opcija za izradu šema poticaja na osnovu svih ponuđenih na tržištu, zatim tu je izrada detaljnjog koncepta u smislu šta to predstavlja za izmjene i dopun Zakona i podzakonskih akata i šta to znači za trenutne operatore na tržištu. U trećem dijelu su javne konsultacije sa elektroprivredama i kao četvrti dio je izgradnja kapaciteta i obuka aktera sa ekspertima iz Njemačke”, govori Mehinović.
Ono što je bitno, jeste da će šeme poticaja zasnovane na tržišnim principima, povećat udio obnovljivih izvora električne energije u BiH na troškovno efikasan način. Mehinović je rekao da poticaja za OIE u okviru EU politike podrazumijevaju integraciju na tržište, doprinose radu i stabilnosti sistema, povezanost i proširenje mreže, te pristup mreži.
“Ono što želimo je ste da ovaj novi sistem poticaja približimo građanima kroz uvođenje građanske energije. Kroz ovaj sistem trebamo omogućiti građanima, energetskim zadrugama i dr. udruženim stranama da mogu da učestvuju na aukcijama ili izgradnji postrojenja za obnovljive izvore energije, kako bi bili konkurentniji na tržištu. A sve to skupa dovodi pristupačnijem i stabilnijem tržištu energetske efikasnosti”, rekao je Mehinović.
Izvor: Akta. ba, autor: I.M.
