Centri civilnih inicijativa (CCI) nedavno su objavili izvještaj „Stanje nacije“ koji prati provedbu i efekte reformi u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj sadrži obuhvatan pregled informacija o formalnoj realizaciji mjera iz Reformske agende, te mjerenju efekata u različitim oblastima poput javnih finansija, poslovne klime, tržišta rada, vladavine prava, socijalne politike, itd. Jedna od oblasti analize je Reforma javne uprave.
Kada govorimo o političkom sistemu Bosne i Hercegovine jedna od prvih asocijacija jeste ogromna državna administracija koja vuče za sobom veliki dio javnog novca. Pored toga svjedoci smo tromosti te velike administracije što se pokazuje u nizu svakodnvenih primjera, od razvlačenja raznih zakonskih procedura do rekordne sporosti pri odgovaranju na Upitnik Europske Komisije i sl. U ovom složenom političkom sistemu komplikovani birokratski sistem i komplikovana administracija je u mnogome kočnica u razvoju države. Broj državnih službenika je visok, s tendencijom daljeg rasta.
Broj državnih službenika koji je neproporcionalno visok u odnosu na broj stanovnika u BiH ima daljnju tendenciju rasta, izuzev na državnom nivou gdje je evidentan mali pad broja državnih službenika u 2016. godini u odnosu na 2014. godinu. S druge strane na entiteskim nivoima za dvije godine broj državnih službenika je porastao i to u Republici Srpskoj za 7%, dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine porastao za 10%. U Distriktu Brčko također je evidentiran porast broja državnih službenika u 2016. godini u odnosu na 2014. za 5%. Povećavanje broja državnih službenika je pokazatelj da se mjere kao što je moratorij na zapošljavanje uopće ne provode. Svjedoci smo da se zapošljavanje u državnu službu vrši i dalje bez saglasnosti vlade i javnih konkursa, a o tome govore i navedeni podaci.
Prema podatcima dostupnim u izvještaju monitoringa javne administracije koju je provela međunarodna agencije SIGMA, povjerenje građana u javne institucije izgleda zabrinjavajuće. Samo 23% građana ima povjerenje u sudove, instituciju koja je nositelj zaštite društvenog i pravnog poretka koji postoji u državi. Malo povjerenja građani imaju i u revizorske institucije, odnosno 22% građana. Institucija ombudsmena BiH koja razmatra predmete koji se odnose na slabo funkcioniranje ili na povredu ljudskih prava počinjenu od strane bilo kojeg organa Bosne i Hercegovine, njenih Entiteta i Brčko Distrikta također važi za javnu instituciju u koju građani nemaju mnogo povjerenja. U instituciju ombudsmena povjerenje ima 21% građana. Ipak, od pobrojanih institucija najmanje povjerenja građani imaju u parlament, tj. u predstavničko tijelo svih građana. Podatak da samo 16% građana ima povjerenje u ovu instituciju je poražavajući za demokratske principe kojim se nastojimo voditi.
Centri civilni inicijativa
