Njemačka je prošle godine prvi put od kraja Hladnog rata postala najveći evropski potrošač u sektoru odbrane, nakon što je potrošila milijarde na nabavke.
Drugi najveći potrošači u Evropi u 2024. godini bili su Velika Britanija sa 71,9 milijardi eura (81,8 milijardi dolara), a slijede Ukrajina i Francuska, obje sa 56,9 milijardi eura (64,7 milijardi dolara), saopćio je u ponedjeljak Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI).
U godišnjem izvještaju istraživača o nacionalnim vojnim rashodima navodi se da su vojni izdaci Njemačke prošle godine dostigli 77,8 milijardi eura (88,5 milijardi dolara), čime su nadmašili Veliku Britaniju, koja je bila na prvom mjestu. To Njemačku čini najvećim potrošačem u Evropi u realnom smislu i četvrtim najvećim u svijetu, nakon SAD-a (997 milijardi dolara), Kine (314 milijardi dolara) i Rusije (149 milijardi dolara), piše Euractiv.
Sve evropske zemlje osim Malte, neutralne države, povećale su svoje vojne troškove, podižući ukupne iznose iznad najviših nivoa iz doba Hladnog rata, navodi se u izvještaju. Najveći međugodišnji skokovi uključuju Rumuniju (43 posto), Holandiju (35 posto), Švedsku (34 posto) i Češku Republiku (32 posto).
Kada govorimo o porastu potrošnje na odbranu u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu, ubjedljivo prednjači Poljska koja je potrošila 31 posto više novca na odbranu nego godinu ranije, dostigavši 33,4 milijarde eura (38,0 milijardi dolara).
“Najnovije politike usvojene u Njemačkoj i mnogim drugim evropskim zemljama ukazuju na to da je Evropa ušla u period visokih i rastućih vojnih troškova koji će se vjerovatno nastaviti u doglednoj budućnosti”, rekao je Lorenzo Scarazzato, istraživač u SIPRI.
Koliko god velike bile, te brojke kriju koliko još neke ključne evropske zemlje moraju učiniti da bi premašile, ili čak samo ispunile, cilj NATO-a o izdvajanjima za odbranu od dva posto BDP-a.
Dok američki predsjednik Donald Trump insistira na povećanju na 5 posto BDP-a, očekuje se da će se lideri EU dogovoriti o određenom broju na dugo očekivanom junskom samitu u Hagu ovog juna. Diplomate očekuju da bi se mogao postići kompromis između tri i 3,5 posto.
Klix.ba
