Koalicija organizacija osoba sa invaliditetom Zeničko-dobojskog kantona (KOOSIZDK) organizirala je u Zenici okrugli stol na temu “Značaj i uloga nevladinog sektora u pružanju socijalnih usluga”, u čijem su radu sudjelovali i predstavnici iz vlasti, kantonalnih ustanova i centara za socijalni rad.
Razgovaralo se o modelu organizovanja putem javnih ustanova, značaju i ulozi nevladinog sektora u postojećem sistemu, iskustvima iz drugih kantona te Nacrtu zakona o socijalnim uslugama u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i mogućnosti saradnje vladinog i nevladinog sektora.
“Pokušavamo da pronađemo sinergiju vladinog i nevladnog sektora. Najbitnije je da se prepozna značaj, kako nevladinog tako i vladinog sektora. Vladin sektor je inicijator puno stvari, koje su jako bitne za problematiku ne samo osoba s invaliditetom, nego generalno. Ukoliko ne postoji inicijativa, vladin sektor neće da poduzeme određene aktivnosti – možda i ne zna, a možda jednostavno u određenim stvarima da su potpuno upoznati s problematikom koje se tiče osoba s invaliditetom”, kazao je predsjednik KOOSI ZDK-a Harun Aliefendić.
Vladin sektor, dodao je, pomaže u određenim segmentima, ali je nužno pronaći model “za sistemsku i trajnu podršku”, jer samo tako udruženja mogu nastaviti pružati svoje besplatne usluge.
“Svaki benefit za osobe s invaliditetom je benefit i za, općenito, populaciju“, poručio je Aliefendić.
Direktor Udruženja “Dlan” Zenica Selvedin Dedić, čiji se Servisni centar u Zenici, između ostalog i zbog uskraćivanja inozemnog finansiranja našao pred gašenjem, podvukao je kako institucije u dovoljnoj mjeri ne prepoznaju značaj nevladinog sektora u rješavanju svakodnevnih problema ranjivih kategorija društva.
Nisu zadovoljni, dodao je, poštivanju Konvencije Ujedinjenih nacija od strane vlasti prema osobama s invaliditetom.
“Mi smo na dispoziciji našim građanima, korisnicima usluga, institucijama. Međutim, ponovo moram da kažem da mi, kao nevladin sektor, nismo zadovoljni podrškom od starne institucija“, kazao je Dedić i dodao kako nisu zadovoljni finansijskom podrškom, ali ni priznanjem za njihov rad s korisnicima.
Važno je, kaže, da znaju da li su bitni te da li će njihov rad biti podržan te da će vlasti preuzeti poslove koje oni, više, nisu u mogućnosti obavljati.
“Zakon o socijalnim uslugama prilično je detaljan. Međutim, spustite ga na lokalni nivo i već tu jedni prihvataju samo dijelove zakona. U najmanjem slučaju se do kraja ispoštuje zakon“, istakao je Dedić, koji je najavio kako bi 30. aprila mogao biti ugašen Servis centar Udruženja “Dlan”.
Uslov za nastavak rada je podrška Vlade ZDK i Grada Zenica, a ako to izostane, dodao je, sedam stručnih osoba će završiti na birou za nezaposlene, dok će oko 230 porodica ostati bez besplatne podrške.
Direktor Javne ustanove Centar za djecu i odrasle s posebnim potrebama ZDK Ernad Metaj istakao je kako je kantonalna ustanova na čijem je čelu “primjer dobre prakse kako je u vladinom sektoru regulisano pitanje dnevnog boravka djece i odraslih s potešoćama u razvoju”.
“S druge strane, ova je ustanova specifična što pruža i usluge rane intervencije, a pioniri smo u uspostavljanju MKF-a, kada je riječ o procjeni i praćenju djece s poteškoćama u razvoju. S te je strane ZDK, sasvim sigurno, jedan od vodećih kantona, kada je riječ o uspostavljanju modaliteta. Postoji dio problema kada je riječ o nevladinom sektoru, ali, meni se čini, da je on puno više izražen u nekim drugim kantonima“, kazao je Metaj.
Dodao je kako i ta ustanova s Vladom ZDK traži rješenja da se pokuša pomoći Udruženju “Dlan” da nastavi s pružanjem svojih usluga, a nada se da će u tome imati podršku i Grada Zenica.
Pomenuta kantonalna ustanova svojevremeno je transformirana u vladinu ustanovu upravo kao udruženje građana, odnosno nevladina ustanova.
“Ne znam šta, u ovom trenutku, razmišljaju predstavnici vlasti, ali sasvim sigurno da jedan od dobrih modela jeste pokazatelj naše ustanove. U stvari, ona je samo pokazala da, kada je riječ o socijalnim uslugama, nevladin sektor ne bi trebao i ne bi smio biti nosilac tih aktivnosti“, kazao je Metaj i dodao da država treba naći neki drugi modalitet.
Zakonsko rješenje, koje će biti kreirano u tom pravcu, dodao je, ne bi smjelo biti usmjereno samo na jedno ministarstvo, a to je, u ovom slučaju, Ministarstvo socijalne zaštite, jer je brigu o osobama s poteškoćama u razvoju doprinos moraju dati i Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo socijalne politike.
Nužno je, dodao je, da se multisektorski preuzme teret podrške osobama s posebnim potrebema i njihovim porodicama.
