Svjetski dan zdravlja tradicionalno se obilježava 7. travnja kako bi se usmjerila pozornost na vodeće javnozdravstvene izazove u svijetu.
Tim su povodom iz Agencije za sigurnost hrane BiH naglasili značaj sigurne hrane za ljudsko zdravlje i blagostanje, dodavši da sigurna hrana omogućava unos nutrijenata i promovira dugoročni razvoj čovjeka.
Pristup dovoljnim količinama sigurne i nutritivne hrane ima ključnu ulogu u održavanju života i promociji dobrog zdravlja. Nesigurna hrana koja može sadržavati štetne bakterije, viruse, parazite i kemijske tvari može uzrokovati više od 200 različitih bolesti, u rasponu od dijareje do karcinoma. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, oko 600 milijuna ljudi u svijetu godišnje obolijeva zbog kontaminirane hrane, što uzrokuje oko 420 000 smrtnih ishoda, upozoravaju iz Agencije.
Dalje navode da globalizacija trgovine hranom, porast broja stanovnika u svijetu, klimatske promjene i ubrzana transformacija prehrambenih sustava imaju značajan utjecaj na sigurnost hrane.
Sigurnost hrane, prehrana i sigurnost opskrbe hranom međusobno su veoma povezani. Nesigurna hrana stvara začarani krug bolesti i pothranjenosti, a osobito pogađa novorođenčad, malu djecu, starije i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom. Pored značaja za prehranu i sigurnost opskrbe hranom, sigurnost hrane ima ulogu u razvoju nacionalnih gospodarstava, trgovine i turizma te poticanju održivog razvoja.
Prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije, vlade trebaju učiniti sigurnost hrane prioritetom za javno zdravstvo, jer one imaju središnju ulogu u razvoju politika utemeljenih na dokazima i rizicima te fleksibilnih regulatornih okvira, kao i u uspostavljanju i funkcioniranju učinkovitih sustava sigurnosti hrane. Sigurnost hrane je zajednička odgovornost različitih institucija i zahtijeva multisektorsku suradnju utemeljenu na pristupu jedinstvenog zdravlja (One Health) u svim fazama prehrambenog lanca.
Subjekti u poslovanju s hranom primarno su odgovorni za sigurnost hrane te stoga, u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, moraju osigurati da hrana udovoljava zahtjevima važećih propisa relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa.
Uz subjekte u poslovanju s hranom i nadležne institucije koje kroz službene kontrole nadziru zdravstvenu ispravnost hrane, sami potrošači imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne hrane može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom.
“S ciljem prevencije bolesti koje se prenose hranom, potrošačima preporučujemo da se prilikom pripreme, rukovanja i čuvanja hrane pridržavaju ‘Pet ključeva za sigurniju hranu’ koje je razvila Svjetska zdravstvena organizacija, a to su održavanje higijene, odvajanje sirove od kuhane hrane, temeljito kuhanje hrane, čuvanje hrane na sigurnim temperaturama te korištenje sigurne vode i svježih namirnica”, poručuju iz Agencije.
