Po treći put, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je rezultate Indeksa ravnopravnosti spolova za 2024. godinu.
Po treći put, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je rezultate Indeksa ravnopravnosti spolova za 2024. godinu, obračunatog prema metodologiji Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE).
Ovaj indeks predstavlja statistički legitiman i objektivan alat kojim se upoređuje stanje ravnopravnosti spolova u BiH sa prosječnim vrijednostima u EU i regionu, koristeći zvanične Eurostat indikatore. Empirijski podaci sadržani u indeksu omogućavaju praćenje trendova i uvid u trenutnu sliku rodne ravnopravnosti u našem društvu.
Rezultati za 2024. godinu kompletno su obrađeni za tri od ukupno šest domena – “znanje”, “vrijeme” i “moć” – kao i za tri poddomena: “učešće” (iz domena “rad”) te “status” i “pristup” (iz domena “zdravlje”).
Domen “znanje” koji procjenjuje nivo postignutog obrazovanja i učestvovanja, zabilježio je 58,2 boda u 2024. godini. Ovaj rezultat predstavlja kontinuirani, iako blag pad u odnosu na 58,4 boda iz 2023. te 58,7 boda iz 2022. godine. Posebno, u poddomenu “obrazovno dostignuće i učešće” – koji mjeri uspjeh muškaraca i žena u sticanju visokog obrazovanja i angažmanu u formalnim i neformalnim oblicima obrazovanja – indeks je iznosio 53,4 boda, dok su prethodne vrijednosti bile 54,0 boda (2023.) i 54,9 boda (2022.). Tako BiH u ovom domenu zaostaje za prosjekom EU, koji iznosi 64,2 boda, za čak 6 bodova.
U domenu “moć”, koji analizira rodni jaz u pristupu strukturama političke, ekonomske i društvene moći, BiH je ostvarila 46,3 boda u 2024. godini – za 15,1 bod ispod prosjeka EU. Ovaj pad nastavlja trend iz prethodnih godina, s obzirom da je bh. indeks prethodno iznosio 49,1 bod, što je za 2,1 boda manje od rezultata iz 2022. godine. Ipak, poddomen „politička moć“ pokazuje napredak: rezultat se povećao na 44,6 boda u odnosu na 42,9 boda iz 2023. te 40,8 bodova iz 2022., ukazujući na postojan rast zastupljenosti žena u tijelima izvršne i zakonodavne vlasti, uključujući lokalne skupštine. Nasuprot tome, poddomeni „društvena moć“ i „ekonomska moć“ bilježe stalno smanjenje – dok je u „društvenoj moći“ rezultat pao na 50,6 bodova (u odnosu na 53,1 boda 2023. i 51,2 boda 2022.), najizraženiji pad zabilježen je u „ekonomskoj moći“ (43,8 boda u 2024. naspram 51,8 boda 2023. i 64,1 bodova 2022.). Ovaj drugi poddomen mjeri učestvovanje žena u upravljačkim ili nadzornim odborima najvećih kompanija i u izvršnom odboru Centralne banke, dok „društvena moć“ obuhvata udio žena i muškaraca u odborima organizacija zaduženih za finansiranje istraživanja, javnih emitera i rukovodstvo olimpijskih sportskih organizacija.
Rezultati domena „rad“ obrađeni su isključivo kroz poddomen “učešće”, gdje je BiH u 2024. postigla 61,4 boda. Ovaj domen procjenjuje pristup tržištu rada i rodne razlike u zaposlenju, što ukazuje na šanse muškaraca i žena za zaposlenje u kvalitetnim poslovima i pod povoljnim uslovima rada. Iako je u 2024. zabilježen blagi porast u odnosu na 60,9 boda iz 2023. godine, rezultat je i dalje niži od 62,8 boda iz 2022. godine. U poređenju sa prosjekom EU, BiH zaostaje za 21,9 bodova, s obzirom da prosječna vrijednost u EU iznosi 83,3 boda.
Podaci za domene „vrijeme“ i „zdravlje“ ostaju nepromijenjeni u odnosu na prethodni indeks, budući da u 2023. godini nije bilo dostupnih izvora za izračun relevantnih indikatora. Slično, domen „novac“, koji bi trebao odražavati rodne neravnopravnosti u pristupu finansijskim sredstvima, nije mogao biti obrađen zbog nedostatka podataka razvrstanih po spolu.
Rezultati ovogodišnjeg indeksa jasno pokazuju da, unatoč kontinuiranim naporima institucionalnih mehanizama, nevladinih organizacija i međunarodnih partnera, BiH stagnira ili bilježi pad u većini indikatora, dok se jaz između postignuća BiH i prosječnog rezultata EU svake godine produbljuje.
Nedostatak prioritizacije politika koje unapređuju ravnopravnost spolova, uslijed stalne političke krize i ekonomskih izazova, otvara prostor za retrogradne društveno-političke procese. Ovi trendovi, koji podrivaju dosadašnje standarde ženskih i ljudskih prava, prijete dodatnim produbljivanjem jaza između stanja ravnopravnosti u BiH i EU u budućnosti. Uprkos ovim izazovima, postoji prilika da se s većom odlučnošću reafirmiraju vrijednosti ravnopravnosti, pravde i poštovanja, kako bi naše društvo ostalo inkluzivno, pravedno i otvoreno za sve. U tom kontekstu, Gender indeks predstavlja ključni alat koji nam pruža empirijske pokazatelje o uspjehu u ostvarivanju ovih vrijednosti.
Akta.ba
