Bivši direktor Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (PU FBiH) Šerif Isović govorio je za Klix.ba o efektima odluke koju je donijela Vlada FBiH, a tiče se minimalne plate u iznosu od 1.000 KM u ovoj godini.
Premijer FBiH Nermin Nikšić (SDP) rekao je da sve ono što je uplaćeno u PIO spada u tzv. “obojene stavke” te će biti utrošeno u te svrhe.
U javnosti se to počelo tumačiti na način da kritike opozicije nisu na mjestu, jer budžet FBiH neće biti “dodatno napunjen”.
Međutim, član 130. Zakona o PIO/MIO kaže da višak sredstava od doprinosa (novac za penzije) i drugih prihoda ide u budžet FBiH.
To znači da će novac koji ostane od isplate penzija nužno, kako zakon i nalaže, završiti u budžetu.
Transparentno trošenje
Prema podacima Porezne uprave u 11 mjeseci 2024. godine uplaćeno je doprinosa za PIO u iznosu 2.781.188.967 KM.
“Donošenje odluke o minimalnoj plaći neminovno će dovesti do značajnog povećanja uplate svih javnih prihoda koji se obračunavaju na plate pa tako i doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, jer je učešće doprinosa za PIO u obračunu javnih prihoda na plate cca 50 posto. Trošenje budžetskog novca bi trebalo biti transparentno i namjensko, a za upravljanje budžetskim sredstvima odgovorni su budžetski korisnici. Sredstva u budžetu se mogu koristiti samo za namjene koje su određene Budžetom i u skladu sa odredbama člana 124. Zakona o PIO i to za: isplatu penzija, troškove isplate penzija, troškove za rad organa i stručne službe nosioca osiguranja, troškove medicinskog vještačenja, nabavku opreme za rad stručne službe nosioca osiguranja, izgradnju, kupovinu i održavanje poslovnih objekata nosioca osiguranja, ostale troškove u skladu sa zakonom i za pomoć u rehabilitaciji bolesnih i najugroženijih penzionera”, objašnjava Isović.
Dodaje da je eventualni višak sredstava uplaćenih na ime doprinosa za PIO prihod budžeta Federacije i o njemu bi se trebalo odlučivati rebalansom budžeta.
“Logično bi bilo da se ova sredstva koriste samo u već nabrojane namjene, a rast penzija bi trebao pratiti rast uplate doprinosa za PIO i inflacije. Neprimjereno je govoriti kako to nisu sredstva budžeta FBiH a istovremeno isticati historijsku veličinu budžeta FBiH u koji je uključen i doprinos za PIO”, istakao je Isović.
Pitali smo ga kako komentira aktuelna dešavanja u vezi odluke o minimalnoj plati te da li smatra da je zahtjev poslodavaca da se oporezivi dio minimalne plate smanji na 700 KM ili 800 KM.
“Kad je u pitanju odluka Vlade FBiH o minimalnoj plaći od 1.000 KM mislim da je ona djelimično dobra za radnike, ali da njeno parcijalno donošenje nije harmonizirano sa nužnim rasterećenjem privrede i zbog toga će dovesti do većeg broja problema. Minimalna plata od 1.000 KM, iako je i u ovom iznosu značajno manja od zemalja članica EU kojima težimo, ne treba biti predmet razdvajanja, već treba dovesti do ujedinjenja i sinergije u borbi za ozbiljnu i sveobuhvatnu reformu koja će dovesti do većeg ukupnog blagostanja u društvu, veće pravde, racionalnosti, efikasnosti i prosperiteta svih. Zaposlenici i njihovi poslodavci ne bi trebali biti na različitim stranama i ponašati se kao neprijatelji, već kao iskreni poslovni partneri”, navodi Isović.
Fiskalne reforme
Podsjeća da su poslodavci i zaposlenici ti koji zarađuju novac, pune budžete i “hrane” vlast te zbog toga trebaju imati više sinergije u kreiranju dobrih rješenja, a i aktivni u “nadzoru” racionalnog i efektivnog trošenja novca kojim pune javne budžete.
“Njihov timski rad trebao bi biti pritisak na vlast da hitno provede fiskalne reforme, a prije svega: smanjenje poreza, doprinosa i drugih dažbina i parafiskalnih nameta privredi. Smanjenje sive ekonomije, jačanje kapaciteta Porezne uprave i institucija koje doprinose smanjenju sive ekonomije. Donošenje zakona o pravičnoj raspodjeli javnih prihoda. Donošenje zakona kojim bi se za sve nivoe vlasti propisalo koji porezi i naknade se mogu propisivati. Donošenje jedinstvenog zakona o porezu na promet nekretnina, imovine, nasljeđa, komunalnih taksi i dr. naknada. Zakon o regulisanju poreznog duga. Donošenje zakona o javnim registrima: registar pravnih lica, preduzeća, registar udruženja, obrtnika, stranih predstavništava, nekretnina pokretne imovine, vrijednosnih papira. Učinkovitija kontrola granice, fiskalizacija, informatizacija, digitalizacija. Zahtjevi i prijedlozi da se oporezivi dio plate spusti na 700 ili 800 KM je parcijalan, a vjerovatno i populistički pa se logično postavlja pitanje znaju li predlagači kako se obračunava plata, jer se samo podizanjem neoporezivog iznosa ličnog odbitka ne zadire u osnovicu za obračun doprinosa a koji su najveće opterećenje”, objašnjava Isović.
Posljedica odluke o minimalnoj plati je, dodaje, povećanje javnih prihoda po svakoj povećanoj i isplaćenoj novoj minimalnoj plati za 300 KM, dok s druge strane trošak poslodavca se povećava za 681 KM.
“Ako izvršimo procjene za mjesečne i godišnje javne periode, a prema podacima koje je iznio ministar Kemal Hrnjić da sa danom 31. oktobra 2024. godine u FBiH ima 120.000 hiljada radnika koji primaju minimalnu platu, a 270.000 zaposlenika koji prima platu ispod 1.000 KM, onda se slobodno može procijeniti da će mjesečni rast javnih prihoda iznositi cca 60 miliona maraka, a godišnji preko 700 miliona KM, od čega se na PIO odnosi cca 50 posto”, objašnjava Isović.
U ovu procjenu ne ulazi i rast plata zaposlenika koji su u 2024. godini primali platu veću od 1.000 KM kojih je cca 282.000.
“Njihovo povećanje neto plate će biti nužno kako se ne bi dogodila uranilovka plata, jer bi u suprotnom došlo do gubitka doprinosa i odgovornosti u postizanju rezultata rada, motivacije, inicijative. Politika istih plata, stomaka i glava ne donosi dugoročan napredak. Pa evo i Vlada FBiH najavljuje povećanje mjesečne osnovice za cca 8.500 državnih službenika koji se finansiraju iz Budžeta FBiH sa 425 na 480 KM tj. povećanje za 55 KM, a da se ne radi o malom povećanju može se zaključiti iz činjenice da je Vlada u 2024. godini povećala minimalnu platu samo za 23 KM. Prema tome neminovno će doći do lančanog povećanja plara a i do enormnog rasta javnih prihoda, a sve na teret privrede”, ističe.
Put ka korupciji
Ako primjera radi i zaposlenicima od cca 282.000 poslodavci u prosjeku povećaju neto plate za 100 KM tada se slobodno može procijeniti da će na mjesečnom nivou izdvajanja u javne prihode iznositi oko 23 miliona maraka, a na godišnjem oko 270 miliona KM.
Na osnovu toga Isović ističe da je realna procjena da će uz postojeće stope poreza i doprinosa na plate javni prihodi porasti za preko 900 miliona maraka.
“Također ne treba zanemariti rast prihoda od indirektnih poreza kako zbog inflacije tako i zbog povećane potrošnje zbog rasta plaća. Naime, indirektni porezi su u 2024. godini imali rast za preko 900 miliona KM ili 8,5 posto, a u 2025. treba očekivati značajno veći rast, jer ako uzmemo u obzir da u FBiH ima cca 553.000 zaposlenih i da se u prosjeku svima poveća plaća samo za 100 KM koja će se iskoristiti za ličnu potrošnju, to će dovesti i do povećanja uplate PDV za cca 110 miliona maraka”, istakao je.
Kaže da su najave o subvencioniranju 140.000 radnika bez smanjenja doprinosa put ka korupciji, neracionalnom administriranju, stranačkom i političkom subvencioniranju, socijalnoj, a ne tržišnoj privredi što će sve imati negativne posljedice na zaposlenost, rast cijena i društvenog bruto proizvoda.
“Iz navedenih razloga mišljenja sam da hitno treba smanjiti stope doprinosa na plaće, a konkretno ukinuti doprinose na teret poslodavca od 10,5 posto, a u Zakonu o porezu na dohodak povećati neoporezivi lični odbitak do iznosa koji neće dati manje prihode nego što su bili u 2024. godini, a mislim da je to 600 KM, a sve ostalo može biti samo populizam i loša rješenja”, zaključuje Isović.
(Klix.ba)
