Dva i po stoljeća od prvog objavljivanja narodne balade Hasanaginica vrijedan je jubilej koji se u našoj zemlji obilježava nizom kulturnih programa. Jedan od takvih je i današnji naučni razgovor o Hasanaginici koji je organizovala Gradska biblioteka u Zenici.
Hasanagnica,narodna balada, koju je zapisao i na italijanski preveo putopisac Alberto Santis početkom 17 vijeka vrlo brzo je postala kulturni fenomen koji danas pripada cijelom svijetu i dio je UNESCO-ve svjetske baštine. Istorijski kontekst tragične priče o imotskom kadiji Hasan agi Arapoviću i njegovoj ljubi, rasvijetlio je mr. Alen Zečević. On je podsjetio da je Imotski tada bio dio bosanskog pašaluka. Austrougraskim osvajanjima, muslimanski stanovništvo se povlači u Ljubuški.
„Postoji obilje podataka, čak i narodne predaje o tome kako se mnoge porodice u Hercegovini zapravo identifciraju sa tom porodicom. Postoje različite pretpostavke čiji je srodnik bila Hasanaginica i čiji je srodnik bio Hasanaga. U suštini govorimo o jednoj interesantnoj temi, temi koja je malo poznata i istražena, prije svega u povijesnom kontekstu“. Pozorišna predstava Hasanaginica nastala u koprodukciji ustanova kulture iz Zenice, Tuzle i Mostara, svoju zeničku premijeru imaće 26.decembra. Portparolka BNP-a , dr. Merima Handanović danas je govorila o Hasanaginici na pozorišnim daskama u našoj zemlji i regionu.
„Ono što je zanimljivo jeste da su pozorišta u Bosni i Hercegovini mahom otvarana sa izvedbama Hasanaginice. Radi se o tri dramatizacije koje su sveprisutne na pozorišnim scenama. Zanimljivo je da je Narodno pozorište u Sarajevu otvoreno 1920 godine izvedbom Hasanaginice u hotelu Bristol.“ Predsjednica Društva bibliotekara FBiH, Nina Bunjevac-Salkić kaže kako naš obrazovni sistem ne posvećuje dovoljno pažnje narodnoj književnosti. Biblioteke posjeduju dovoljno starih izdanja Hasanaginice ali nova su rijetkost. „ Moj prijedlog danas će biti da pokušamo odštampati Hasanaginicu sa nekim prikladnim historijsko književnim tekstom koji bi je tumačio na neki način. Da to bude neko izdanje kao brošura ali koje će biti dostupno građanima. Imamo mi luksuzno opremljeno izdanje ali to je teško ponuditi građanima za svakodnevnu upotrebu“. Učesnici današnjeg skupa bili su i prof.dr Mirsad Kunić, dr. Nehrudin Rebihić i dr. Nermin Ormanović, direktor zeničke Biblioteke. (D.T.)
