U Islamskom centru “Sultan Ahmed” u Zenici sinoć je predstavljena Monografija “300 godina zeničke Sultan Ahmedove medrese”.
Riječ je o interdisciplinarnom djelu na kojem je radilo pet istraživača, univerzitetskih profesora koji su iz različitih perspektiva analizirali vremenske periode u kojima je Medresa djelovala, kao i njen značaj za društvo.
„Ovdje govorimo o medresi koju su pohađali i dječaci i djevojčice, išli skupa u razred, prije Drugog svjetskog rata. Govorimo o školi u kojoj su predavali i nemuslimani. Govorimo o školi u kojoj je potpisana Zenička rezolucija prema kojoj su u velikoj mjesi spašeni Romi Bosne i Hercegovine. U tom smislu, osim obrazovnog procesa, ona je okupljala našu intelektualnu elitu i donosila relevantne odluke za društveni život“, rekao je muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin Dizdarević.
Kako je ocijenio, intelektualna i obrazovna historija je važan segment svakog grada i svake društvene zajednice.
„U tom pogledu, ova škola u intelektualnom i obrazovnom smislu ima posebno mjesto. Sama činjenica da je u kontinuitetu trajala gotovo 240 godina je obavezujuća za sve nas. Cilj nam je podsjetiti na važnost ove institucije, te na jedan historijski relevantan način dokumentirati ono što znamo o njoj“, pojasnio je muftija Dizdarević.
O istraživačkom procesu je ovom prilikom govorio prof. dr. Aladin Husić, direktor Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu.
Tokom istraživačkog procesa je tretirao osmanski period za koji pojašnjava da je “jedan najneistraženijih perioda naše prošlosti.”
„Problem je nedostatak izvora, prije svega zbog toga što u Bosni i Hercegovini nemamo relevantnu građu iz tog perioda, iz prostog razloga što je Orijentalni institut bio jedna od prvih institucija koja je 1992. pogođena, kada je spaljeno sve ono što je ovdje baštinjeno. Tražeći ovu vrstu građe, bili smo prisiljeni konsultirati osmanske arhive u Istanbulu i Gazi Husrev-begovu biblioteku. Imali smo velika očekivanja, ali iz navedenih razloga rezultati nisu u skladu s njima. Ipak smo uspjeli aktualizirati neka pitanja i donijeti nove podatke. Nadamo se da će to predstavljati podsticaj i za buduća istraživanja“, istakao je dr. Husić.
U svojstvu promotora je govorio i hafiz dr. Elvir Duranović, stručni saradnik u Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka. Kako je pojasnio, Sultan Ahmedova medresa za razliku od drugih obrazovnih institucija Islamske zajednice o kojima nisu objavljivani naučni radovi, je ipak tretirana na autorskom i naučnom nivou.
„O ovoj školi su do sada objavljene dvije knjige, odbranjen diplomski rad na Fakultetu islamskih nauka, te napisana dva zasebna rada“, istakao je dr. Duranović.
Uz navođenje imena autora spomenutih radova, Duranović je podsjetio na značaj ove škole unutar prostorno-vremenskog konteksta.
„Riječ je o najznačajnijoj islamskoj odgojno-obrazovnoj ustanovi u Zenici do Drugog svjetskog rata. Ovaj školski zavod je 225 godina obrazovao kadrove koji su predano radili na vjerskom prosvjećivanju Bošnjaka zeničkog kraja i šire“, rekao je dr. Duranović.
Promociji je prisustvovao veliki broj posjetilaca, od zvaničnika, preko vjerskih službenika, predstavnika obrazovnog sektora, do pojedinaca zainteresovanih za ovu tematiku. (MIZ Zenica)
