Sve više primjera ženskog aktivizma

Sve je više primjera u našem društvu o ženskom aktivizmu. U ovom tekstu govorimo o aktivizmu mahom nezaposlenih žena okupljenih u svojim mjesnim  udruženjima zahvaljujući kojima se one druže, stvaraju, izlaze na sajmove, pa tako i zarade. Osim toga naše su Zeničanke i čuvarice bh. tradicije i nerijetko u svemu tome humanitarke.

Ukupno su 22 udruženja žena registrovana na području Grada Zenica. Njihove aktivnosti su mahom slične. Okupljaju se i izrađuju razne ruktovorine, organiziraju kurseve i predavanja, odlaze na sajmove, takmičenja i izlete. Predsjednica Udruženja Žene Jalije devet godina zaredom organizirala je bh. sajam rukotvorina nevladinog sektora.

Najveća korist je aktivizam žena, a onda i ta zarada na sajmovima koja treba da postakne daljni rad udruženja. Za sve to treba vremena, zaraditi se ne može preko noći, a kada se ima dovoljno finansijskih sredstava onda se od tog novca organiziraju izleti i slično, samo da nije lična korist“, smatra Hadžira Dračo, predsjednica UŽ “Žene Jalije”.

Prema riječima Zijade Čolak, predsjednice UŽ “Stijene” iz Klopča iako se u njihovom udruženju radi dosta ručnih radova, ipak se odlučuju više na spravljanje tradicionalnih jela s kojima izlaze na sajmove. Od velike koristi su im bili sajmovi JP Tržnica, posebno tokom ljeta kada prodaju sve što izlože od pita, dolmi, domaćih bosanskih kolača, pekmeza, džemova, sokova, ajvara…

Žene 22 udruženja što u gradu što u ruralnim područjima imaju uvijek nešto za ponuditi na sajmovima. Čini se posebno ona udruženja koja su nastala spontano iz zapravo sušte potrebe za boljom aktivnošću žena.

U Donjoj Gračanici nije postojalo udruženje i ja sam pokušala prvenstveno zbog druženja da okupim žene. Kada smo registrovale udruženje onda su one same tražile da radimo nešto što bi im donijelo koji “dinar“, “kaže nam mlada Maida Šabanović, predsjednica UŽ “Biser” Donja Gračanica.

One su priznajmo istinske čuvarice bh.tradicije, rade to na polju gdje su najbolje. Praveći bureke, hurmašice, heklanje prenoseći to na svoje kćerke koje prisustvuju tim događanjima.

Prošlog januara smo organizirale našu prvu Ćetenijadu, a narednog planiramo da to bude mnogo masovniji događaj, da organiziramo takmičenje u izradi ćetenije na nivou grada, pa zašto ne i drugih gradova. Time dobijamo nove kontakte i buduće saradnje i druženja“, riječi su Šabanović.

Blatušanke su osvojile treće mjesto na takmičenju u pravljenju tulumbi u Gornjoj  Zenici, ali su dakako ponosnije na učešće u velikom humanitarnom sajmu, kao i na pet – šest drugih sajmova u prvih devet mjeseci od svog osnivanja.

Naše da kažem “vatreno krštenje”, dakle ubrzo nakon što smo osnovale udruženje bio je humanitarni sajam za žene Gaze, na kojem smo imale štand i prodale neočekivano puno rukotvorina, ukrasa, domaćih proizvoda. Sav novac je otišao za Gazu i ja sam zaista bila presretna“, ističe Aida Malkoč, predsjednica UŽ ” Blatušanke”.

Da bi pospješile svoj rad i atkivizam, uz povremena predavanja o zdravlju i drugim temama, Blatušanke organiziraju i kurseve, kao predstojeći za koji su finansijsku podršku, kao i nove prostorije udruženja dobili od Gradske uprave Zenica.

Mi smo mlado udruženje i još ne možemo da se organiziramo oko pripreme tradicionalnih jela, ali zato organiziramo kurseve heklanja, pletenja, dekupaža, izrađujemo mnogo zanimljivih ručnih radova. Upravo nam ove sedmice počinje kurs šivenja za zainteresirane žene“, dodaje Malkoč.

Vratimo se na sajmove, taj novi i sve zastupljeniji vid promocije tradicije, gastronomije i rukotvorina, kroz aktivizam nezaposlenih žena, njima mnogo znači. Međutim, kotizacije su kažu često visoke, u tržnom centru više nema sajmova, u tržnici su sajmovi uglavnom za gastro ponudu, pa je jedino stalno mjesto na kojem bi stotine članica udruženja, izlagale svoju proizvode bilo od izuzetne važnosti. Ne samo za njih, već i za nas, koji pratimo parolu kupujmo domaće, te posebno za grad – kao dio stalne turističke ponude grada. (A. Huskić)