Vlade Njemačke i Francuske predložile su državama-članicama Evropske unije redefiniranje politike prema Bosni i Hercegovini s ciljem “rješavanja sadašnje političke krize u toj zemlji što uključuje odlučnije reagiranje na postupke čelnika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika”, potvrđeno je Hini iz diplomatskih izvora.
Pobrojani su svi zakoni i odluke koje je parlament RS donio od februara ove godine kada je presuda izrečena i kojima se pokušalo osporiti ovlasti Bosne i Hercegovine kao države uz podsjećanje kako su i EU i njene članice jasno i nedvojbeno osudile takve postupke, posebno stoga što su oni u direktnoj suprotnosti s nastojanjima da se BiH približi članstvu u EU.
Njemačka i Francuska su na stajalištu kako je za rješavanje sadašnje krize u BiH ključno kako će reagirati vlasti i političari u samoj zemlji uz konstataciju kako vanjski utjecaj treba ostati “ograničen” no ističu kako cilj EU mora ostati očuvanje i izgradnja mirne, stabilne, suverene i neovisne funkcionalne države BiH.
Neposrednim ciljem vide ukidanje neustavnih zakona u RS-u i povlačenje nacrta novog ustava tog entiteta što je također potaknuo Dodik. Navode kako se moraju istražiti “sve mogućnosti” za ostvarenje ovog cilja, a trajnim rješenjem krize definiraju “potpuni i nepovratni povratak Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, ponovnu predanost bosanskih Srba pravilnom funkcioniranju državnih institucija i njihovu ponovnu predanost poduzimanju svih relevantnih koraka utvrđenih u preporuci Evropske komisije iz oktobra 2022. za napredak u procesu pristupanja EU”.
Kako bi se do tog cilja došlo predlažu de facto zamrzavanje finansijske podrške projektima u RS-u, uključujući sredstva iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.
Predlažu i strožiju politiku sankcija pa pozivaju države da, ukoliko o tome nema suglasnosti na nivou Unije, pojedinačno posegnu za “privremenim i reverzibilnim restriktivnim mjerama” kojima je cilj izazvati promjenu u ponašanju odgovornih za krizu dok bi se komunikacija s opozicijom i civilnim društvom u RS-u pojačala.
“Kontakti na visokom nivou s osuđenim ili optuženim čelnicima RS trebali bi se obustaviti”, stoji u non-paperu.
Iako je trebao ostati tajnom, sadržaj ovog dokumenta procurio je u javnost a o njemu je ove sedmice vođena rasprava na Vijeću za nacionalnu sigurnost Srbije. Čelnik tog tijela i prvi čovjek vojske Srbije general Milan Mojsilović kazao je kako ih je Aleksandar Vučić izvijestio o sadržaju non-papera uz konstataciju kako to “otežava poziciju RS”.
Aleksadra Pandurević, jedna od čelnica opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) ocijenila je kako je ovo dokaz da Dodik vodi RS u propast dok se pokušava održati na vlasti.
“To je rezultat Dodikove politike guranja prsta u oko. Vozi sa sobom u ambis čitavu zemlju i narod. Nažalost, narod će platiti, a ne oni”, napisala je Pandurević na društvenoj mreži X.
Sam Dodik nije komentirao non-paper, no ponavljajuće tvrdi kako za krizu u BiH nije kriv on nego visoki predstavnik Christian Schmidt, a uporno poziva na pregovore koje bošnjačke političke stranke odbijaju sve dok je u statusu bjegunca od pravosuđa, nakon što mu je Sud BiH u martu odredio pritvor i za njim raspisao potjernicu.
(Vijesti.ba)
