Potencijalno dodatno poskupljenje moglo bi biti uzrokovano najavom uvođenja američkih carina na uvoz proizvoda iz brojnih zemalja.
U proteklih nekoliko mjeseci, cijena sirove kafe na svjetskom tržištu više se nego udvostručila, a glavni razlog tome su smanjeni prinosi usljed nepovoljnih klimatskih uslova.
Potencijalno dodatno poskupljenje moglo bi biti uzrokovano najavom uvođenja američkih carina na uvoz proizvoda iz brojnih zemalja.
Rast potražnje u ključnim tržištima poput Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i Kine dodatno je pogurao cijene kafe naviše.
U februaru su cijene dostigle svoj vrhunac, a iako su od tada neznatno opale, i dalje se zadržavaju na visokom nivou. To je pržionicama širom svijeta stvorilo dilemu – koliko troškova zadržati interno, a koliko prebaciti na krajnje potrošače.
Početkom marta cijena sirove kafe srednjeg kvaliteta bila je više nego dvostruko viša u odnosu na septembarske nivoe.
Specijalne sorte kafe, koje se uzgajaju u specifičnim klimatskim uslovima radi bogatijeg ukusa, bilježile su još veće cijene.
Odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da uvede carine od 10 posto na uvoz kafe iz većine zemalja proizvođača – uključujući Brazil, Etiopiju i Kolumbiju – dodatno je povećala troškove za američko tržište. Istovremeno, neizvjesne i često proturječne najave o carinama na robu iz Vijetnama (46%) i Indonezije (32%), koje su potom privremeno odgođene, natjerale su američke pržionice da razmotre promjene u svojim lancima snabdijevanja.
Najkvalitetnije kafe i dalje uspijevaju u ekvatorskom pojasu, gdje sporiji rast biljke doprinosi razvoju bogatijeg ukusa zrna.
Februar je donio najvišu zabilježenu cijenu sirove kafe u istoriji, nadmašivši i rekord iz 1977. godine kada je snažan mraz uništio 70% zasada u Brazilu.
Pored klimatskih uslova, na rast cijena utiču i drugi faktori – inflacija poskupljuje radnu snagu, đubrivo i troškove finansiranja, a pretjerana kupovina većih zaliha prije uvođenja carina mogla je dodatno podići cijene u kratkom roku.
Akta.ba