Ukupna vrijednost trgovinske razmjene Bosne i Hercegovine tokom 2024. godine iznosila je 45,7 milijardi KM, od čega 16,5 milijardi KM otpada na izvoz, a 29,2 milijarde KM na uvoz. Vrijednost izvoza bilježi pad od 3,64 posto u odnosu na prethodnu 2023. godinu, dok je s druge strane vrijednost uvoza uvećana za 3,35 posto.
Posljedično, vanjskotrgovinski deficit je iznosio 12,6 milijardi KM u odnosu na 11,1 milijardu KM u 2023. godini.
Zavisnost od EU tržišta
Pad izvoza, kako se moglo čuti jučer na prezentaciji izvoznih rezultatata, koje je predstavila Vanjskotrgovinska komora BiH, bio je neizbježan zbog velike zavisnosti naše zemlje od evropskog tržišta i refleksija na privredne aktivnosti ključnih trgovinskih partnera.
„Naša vodeća izvozna tržišta, prije svega Njemačka, Hrvatska, Italija, Austrija i Srbija, su pod velikim pritiskom zbog usporavanja svjetske privrede i internih slabosti oslikanih u neadekvatnim ekonomskim politikama i odgovorima na krizna dešavanja“, kazao je Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH i dodao kako je njemačka privreda, najveće izvozno tržište BiH, na rubu recesije već drugu godinu zaredom.
„Slična kretanja imale su i druge članice EU i regiona. Visoke cijene energenata, velika poreska opterećenja, nedostatak radne snage, uz probleme u trgovini sa Kinom, dovele su do pada izvoznih aktivnosti EU, a posljedično i Bosne i Hercegovine“,naglasio je Vuković.
Ukupna vrijednost trgovinske razmjene Bosne i Hercegovine tokom 2024. godine iznosila je 45,7 milijardi KM, od čega 16,5 milijardi KM otpada na izvoz, a 29,2 milijarde KM na uvoz. Vrijednost izvoza bilježi pad od 3,64 posto u odnosu na prethodnu 2023. godinu, dok je s druge strane vrijednost uvoza uvećana za 3,35 posto.
Posljedično, vanjskotrgovinski deficit je iznosio 12,6 milijardi KM u odnosu na 11,1 milijardu KM u 2023. godini.
Zavisnost od EU tržišta
Pad izvoza, kako se moglo čuti jučer na prezentaciji izvoznih rezultatata, koje je predstavila Vanjskotrgovinska komora BiH, bio je neizbježan zbog velike zavisnosti naše zemlje od evropskog tržišta i refleksija na privredne aktivnosti ključnih trgovinskih partnera.
„Naša vodeća izvozna tržišta, prije svega Njemačka, Hrvatska, Italija, Austrija i Srbija, su pod velikim pritiskom zbog usporavanja svjetske privrede i internih slabosti oslikanih u neadekvatnim ekonomskim politikama i odgovorima na krizna dešavanja“, kazao je Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH i dodao kako je njemačka privreda, najveće izvozno tržište BiH, na rubu recesije već drugu godinu zaredom.
„Slična kretanja imale su i druge članice EU i regiona. Visoke cijene energenata, velika poreska opterećenja, nedostatak radne snage, uz probleme u trgovini sa Kinom, dovele su do pada izvoznih aktivnosti EU, a posljedično i Bosne i Hercegovine“,naglasio je Vuković.
Šta smo najviše izvozili, a šta uvozili u prošloj godini? Izolovana žica bila je vodeći izvozni proizvod, koji je na strana tržišta plasiran u vrijednosti od i izvezena je u vrijednosti 685,4 miliona KM, slijedi električna energija (669,8 miliona KM), željezne ili čelične konstrukcije (567,1 miliona KM), dok smo s druge strane najviše uvozili naftna ulja, ukupne vrijednosti 2,4 milijarde KM, putničke automobile (1,3 milijarde KM) i lijekove (769,6 miliona KM).
Hrvatska je najznačajniji vanjskotrgovinski partner
Iako je u 2024. godini došlo do pada izvoza iz BiH u EU za 3,21 posto,tržište EU je i dalje primarno, a na njega je BiH plasirala 72,6 posto svog cjelokupnog izvoza.
Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner je Hrvatska, sa kojom je naša zemlja ostvarila ukupan obim razmjene 8,3 milijarde KM, potom Srbija (12,85 posto), Njemačka (11,04 posto), Slovenija (8,57 posto) i Italija (7,59 posto). Najznačajniji partneri po pokrivenosti uvoza izvozom su Austrija (106 posto) i Njemačka (97 posto).
U većini sektora privrede zabilježeno je smanjenje izvoza, a povećanje uvoza. Najveći pad je zabilježen kod izvoza električne energije (37 posto). BiH, također je uvezla mnogo više hrane i poljoprivrednih proizvoda nego što je izvezla, što ukazuje na slabiju domaću proizvodnju ili veću zavisnost od uvoza prehrambenih proizvoda. U brojkama riječ je o deficitu od 3,9 milijardi KM u agroindustrijskom i prehrambenom sektoru u kojem je ostvaren uvoz u vrijednosti od 5,1 milijardu KM, naspram skromnih 1,2 milijarde ostvarenog izvoza.
Zašto je tako?
„BiH je deficitarna u sirovinama za određene prerađevine i mnogi prehrambeni proizvodi kod nas se ne proizvode te upravo to stvara sliku prekomjernog uvoza. Prekomjeran uvoz se kao takav može posmatrati samo u domenu proizvoda koje BiH ima dovoljno za domaće tržište, a to su: voda, bezalkoholna pića, pivo, sezonsko voće i povrće. Ovdje je potrebno pomoću raznih alata kontrolisati uvoz, ali i jačati svijest ljudi o važnosti kupovine domaćih proizvoda s ciljem jačanja bh. ekonomije“, pojašnjava Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore BiH.
Automobilska industrija povećala izvoz
Najveću izvoznu snagu BiH ima u metalskom i elektrosektoru koji zajedno ostvaruju 42 posto bh. izvoza.
Zanimljivo je da, nasuprot svim trendovima pada izvoza u različitim granama, automobilska industrija i dalje živi razdoblje renesanse. U prošloj godini ona ne samo da je ostvarila zavidne izvozne rezultate, već ih je i povećala za 59,7 miliona KM ili 10 posto u odnosu na 2023.godinu, ostvarivši izvoz u vrijednosti od 678,5 miliona KM. Pozitivna kretanja bilježi i namjenska industrija koja je u ostvarila izvoz od 561,5 miliona KM, što je povećanje od 153,4 miliona KM ili 38 posto.
Pred BiH, kao malom ekonomijom s ograničenom trgovinskom otvorenošću, mnogo je izazova u narednom periodu kada je riječ o njenom ekonomskom razvoju i životu. Prije svega, neophodno je, naglašeno je na prezentaciji, stvoriti povoljan poslovni ambijent koji će omogućiti kompanijama da postanu konkurentnije na svjetskom tržištu, te u ovoj godini intenzivirati saradnju između komorskog sistema i vladinih institucija. Njihova zajednička nastojanja bit će presudna u rješavanju gorućih ekonomskih izazova, među kojima se ističu: zelena tranzicija, cirkularna ekonomija i globalne turbulencije – konflikti, inflatorna kretanja, digitalna transformacija, nedostatak radne snage, stagniranje na ključnim izvoznim tržištima kao i poremećaji u lancima opskrbe.
Forbes BiH
