O pravdi i pravu, o potrebi zaštite pravosuđa lijepo je teoretisati. No, još je važnije djelovati u važnom momentu. A to se sada ne dešava i sutkinja Suda Bosne i Hercegovine Sena Uzunović trpi velike pritiske uoči izricanja presude Miloradu Dodiku.
Intenzivno već sedam dana, a naročito intenzivno posljednja tri do četiri dana traje ogroman pritisak, obojen prijetnjama i scenarijima šta će se dogoditi ukoliko spomenuta sutkinja donese osuđujuću presudu protiv predsjednika entiteta RS Milorada Dodika.
Desetine reakcija i komentara posljednja dva dana sručila su se u medijski prostor iz RS-a. I skoro jednoglasno su usmjereni ka sutkinji koja treba donijeti presudu u predmetu protiv Dodika. Pola reakcije je rezervisano za pozive ka pravdi i spominjanje sutkinje koja treba donijeti presudu, a druga polovina na potencijalni razvoj događaja i političkih poteza u slučaju osuđujuće presude.
Iako smo u prethodnim godinama mogli gledati redove reagiranja, podrške pravosuđu u kontekstu nezavisnosti i nužnosti zaštite od politike, danas to nije tako. Ofanziva pritiska na Sud BiH i sutkinju Uzunović traje, a s druge strane muk. Kao da su svi navikli na Dodika i njegovu retoriku pa ili nemaju ideju ili ne smiju, što je još tužnije.
Jer kako je normalno i moguće da ambasade, Evropska unija, OHR (čiji šef u vidu visokog predstavnika vjerovatno više prati predizborne ankete u Njemačkoj nego procese u BiH) pa i VSTV pristaju da je prihvatljivo doslovno prijetiti neimenovanim radikalnim potezima i najavljivati neviđenu krizu, ukoliko jedna presuda bude negativna po optuženog.
Šta iz svega toga treba iščitati sutkinja Uzunović? Kako takve poruke treba procesuirati sutkinja Uzunović kada desetine puta dnevno može pročitati poruke kako će odluka koju donese odrediti sudbinu BiH? Kako nakon presude više ništa neće biti isto? Kako da se ponaša i šta da misli sutkinja kojoj se šalju poruke da bi svojim potezom mogla izazvati neviđenu krizu ili sahraniti BiH?
Ako to za sve gore nabrojane nije pritisak na sud i sutkinju, šta je onda? Zašto sutkinja ne može čuti poruke da je najvažnije da pravično presudi i da njena odluka, ma kakva bila, neće niti može ugroziti državu.
Uz izuzetak OSCE-a, svi drugi padaju na ispitu i šutnjom odobravaju Dodiku pravo da prijeti krizom neviđenih razmjera, samo zato što bi presuda protiv njega mogla biti osuđujuća.
Podsjetimo, Milorad Dodik će u srijedu, 26. februara saznati presudu po tužbi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH. Maksimalna kazna je zatvorska u trajanju do pet godina, a tužilaštvo je zatražilo blizu maksimalne. Također prijeti mu i zabrana obavljanja političke funkcije. Tužilaštvo je zatražilo čak 10 godina zabrane. Odbrana je tražila oslobađanje.
Klix.ba
