„Kultura sjećanja i rod: rodno zasnovano nasilje u ratu i nastavak mizoginih projekata u poslijeratnom razdoblju u Bosni i Hercegovini i regiji“ naziv je međunarodne konferencije koju danas u Zenici organiziraju Filozofski fakultet i TPO Fondacija, u okviru UNIGEM projekta Univerziteta u Zenici. Važnost ove konferencije je što i poslije tridesetak godina od završetka ratova na prostoru nekadašnje Jugoslavije, još uvijek smo svjedokinje/ci izrazite mizoginije prema ženskom rodu. Zato se u okviru kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“, želimo baviti problemom sa kojim se sve žene u Bosni i Hercegovini i regionu susreću, ali niti jedna društvena zajednica nije poduzela značajnije korake koji bi zaustavili nasilje nad ženama, istakli su učesnici konferencije.
Kulminacija mizoginije i svireposti prema ženskom rodu desila se tokom rata, posebno na prostoru BiH, gdje je prema izvještajima međunarodnih organizacija tokom rata od 1992. do 1995. godine najmanje 20.000 žena, djevojčica i oko 3.000 muškaraca silovano ili seksualno zlostavljano. Pored toga, žene čine 25% ukupnih žrtava rata, što čini 10,31% od ukupnog broja stradalih u ratu, odnosno prema podacima o civilnim žrtvama rata oko 9.900 žena je ubijeno u BiH tokom rata od 1992. do 1995. godine. Iako postoje i međunardne presude protiv ratnih silovanja u javnom diskursu se o žrtvama i traumi nastaloj kao posljedica silovanja, malo daje prostora. Djeca rođena iz čina silovanja su jedna od nevidljivih kategorija i populacija sa najteže ostvarivim pravima u BiH. Zbog stigme koja ih prati u javnosti, žrtve silovanja nisu prijavile silovanje i vjerovatno da će mnoge od njih o tome šutjeti do kraja života. Tek je svaka treća žrtva prijavila ratno silovanje. U tome im ne pomaže patrijarhalna atmosfera u kojoj se žrtve krive za sve što im se desi, bilo da je riječ o ratnim silovanjima ili epidemiji femicida, porodičnom, fizičkom i psihičkom nasilju nad ženama u poslijeratnom razdoblju. Kada je riječ o memorijalnim obilježjima u BiH, mjesta koja su služila za masovna silovanja i seksualno nasilje nad ženama i djevojčicama ni do danas nisu na mapi spomenika, na njima nema obilježja o zločinima iz devedesetih godina.
Također se na nivou države još uvijek ne obilježava dan sjećanja na ubijene žene tokom rata u BiH. Inicijative za proglašenje 8. decembra zvaničnim Danom sjećanja na žene ubijene u ratu u BiH upućivane su u parlament u dva navrata, 2014. i 2016. godine, ali one do sada nisu dobile institucionalnu podršku. I Međunarodni dan borbe protiv ratnog seksualnog nasilja u sukobu (19. juni) se uglavnom obilježava u civilinom sektoru BiH.
“Zato na ovoj konferenciji želimo postaviti neka od pitanja koja su od krucijalnog značaja kako za žrtve seksualne ratne traume, tako i za naše zajednice koje još uvijek tragaju za načinom kako prepoznati, prevenirati i smanjiti rodno zasnovano nasilje”, istakli su njeni organizoatori i učesnici. (S. Gluhić)
