Filozofski fakultet UNZE domaćin je 10. Međunarodnog naučno-stručnog skupa “Nauka i savremenost”, koji se održava danas u Zenici. Ovaj skup je okupio 92 eminentna učesnika kako iz BiH tako i iz Hrvatske, Srbije Sjeverne Makedonije i Turske.
Nepravedno zapostavljanje i stavljanje humanističkih nauka na dno naučne ljestvice jedan je od motiva današnjeg naučnog skupa u Zenici, kojim se kroz 59 stručnih radova, koji su prezentirani, upravo ukazalo na ovu pojavu u savremenom svijetu. A ključ održavanja i produžetka društva, smatraju panelisti, upravo je u humanističkim naukama.
“Mi kao čuvari humanističkih nauka na UNZE pokušavamo vratiti status humanističkim naukama. Upravo jezik, kultura, historija i filozofija pa i IT sektor su ono što daje platformu za razvoj svih drugih nauka ”, kazala je Alica Arnaut, dekanesa Filozofskog fakulteta UNZE.
Ovo mišljenje dijeli i vanredna profesorica Filozofskog fakulteta UNSA Emina Dedić Bukvić, koja posebno ističe važnost humanističkih nauka koje se bave odgojem i obrazovanjem mladih generacija. ”Savremenost i odgovor na izazove koji mi imamo nalaze se u obrazovnim procesima, a humanistika može podržati razvoj društva tako što će pravedno i jednakopravno društvo kreirati uz podršku kvalitetnih nastavnika kreirajući kvalitetne kulture učenja i podučavanja ”, smatra Dedić Bukvić
Nažalost, danas je sve manje nauke u kulturi, a sve više trivijalnosti. “Živimo u vremenu antikulturnog doba, kada se kultura u perocjepu između one masovne i elitne zapravo gubi”, mišljenja je jedan od panelista, pisac Darko Cvijetić. Ističe da je društvo potrebno svakodnevno buditi iz incidentnosti kulture, kada su svuda oko nas doktori nauka, a mi se i dalje valjamo u blatu. “Mi zaboravljamo da država kanalizira kulturu da bi nas držala u stanju nebudnosti, jer kultura je prije svega usmjerena na ‘ja’, buđenje čovjeka samog po sebi, a čim imate više probuđenih pojedinaca to država smatra opasno po sebe”, kaže Cvijetić. Mišljenja je da živimo u dobu u kojem je moć manipulacije putem medija i kanalizacija informacija velika do te mjere da je s brojem lajkova moguće srušiti američkog predsjednika. “Koliko god mi to smatrali trivijalnim, današnja kultura ima ogromnu moć, koja je pogrešno usmjerena ”, zaključuje Cvijetić.
U vremenu kada je kulturni događaj incident, a elementarna kultura misaona imenica, teško je doprijeti do svijesti pojedinaca. Današnji skup naučnika i stručnjaka svakako je pokušao ukazati na sve važne aspekte buđenja kako kulture, tako i svih pozitivnih naučnih dostignuća u naučno- istraživačkom radu humanističkih, društvenih i prirodnih nauka. (M.H.)
