Prema posljednjem redovnom izvještaju Svjetske banke, Bosna i Hercegovina će u narednoj godini imati rast BDP-a od 2,8 odsto, najmanji od zemalja zapadnog Balkana, a domaći ekonomisti su skeptični i smatraju da se može dogoditi da ne dođe ni do ovolikog rasta BDP-a.
Kako se navodi u izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan, BiH će od zemalja obuhvaćenih izvještajem imati najmanji rast zajedno sa Sjevernom Makedonijom.
Tako je ekonomski rast u Albaniji i Crnoj Gori za 2024. godinu projiciran na 3,2 odsto, a Srbiji tri odsto.
Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan, kazala je da su, uprkos višestrukim šokovima, zemlje zapadnog Balkana uspjele da zabilježe rast, otvore nova radna mjesta i smanje stepen siromaštva, što ukazuje na snažne osnovne ekonomske pokazatelje ovog regiona.
“Zapadni Balkan nastavlja da ostvaruje napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija zapadne Evrope. Međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidovao i prerastao u održivi rast”, navela je Xiaoqing Yu.
Ipak, domaći ekonomisti smatraju da se radi o protivrječnim porukama, tako da bi ove prognoze rasta trebalo uzeti s rezervom.
Ekonomista Slaviša Raković smatra da će nas najviše koštati rast kamatnih stopa koji direktno utiče na smanjenje rasta, ali što je još gore i investicija i investicionih kredita.
“Treba se nadati da kamate u EU i svijetu neće nastaviti da rastu te da će inflacija biti zaustavljena. Ostaje ključno pitanje da li ima prostora za još jedno usklađivanje plata i drugih primanja kako bi i potrošnja bila u očekivanim proporcijama”, objašnjava Raković.
Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, kaže da je, po njegovom mišljenju, s obzirom na neizvjesnost prouzrokovanu globalnim izazovima ovo čak i optimistična prognoza.
“Trenutne okolnosti nam unose zebnju kako će doći do poremećaja na naftnom tržištu, a vrlo vjerovatno i u lancu snabdijevanja”, naglasio je Pepić.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina se mora okrenuti sama sebi i osloniti se na vlastite resurse.
“Prije toga treba pružiti podršku domaćim kompanijama, kako bi iz njihovih pogona izlazio proizvod sa što višim stepenom prerade. Dakle, sirovine i hranu moramo zadržati za sebe, a tražiti izvoznu šansu sa finalnim proizvodima. Kroz neutralni stav u odnosu na globalne izazove BiH takođe ima šansu da postane ‘Kazablanka’, samo treba izbjeći zamku da dnevnopolitički sukobi kao i obično sruše stratešku šansu sa dugoročnim efektima pozitivnim po BiH”, zaključio je Pepić. (Akta.ba)
