Izmjena Izbornog zakona BiH i promjena članova Centralne izborne komisije (CIK) jedan je od uslova da ne dođe do blokade funkcionisanja vlasti na nivou države, poruka je HDZ-a i SNSD-a.
Ovo će sutra biti tema sastanka koalicionih partnera (HDZ, Trojka i SNSD), a Klix.ba ekskluzivno donosi Prijedlog Zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Pri potpisivanju koalicionog sporazuma o formiranju državne vlasti predstavnici Trojke, HDZ-a i SNSD-a su istakli kako je važno da se izmjeni sastav članova Centralne izborne komisije BiH.
S obzirom da su naredne godine lokalni izbori, a izmjene članova CIK-a se ne vrše u izbornoj godini, dio vladajuće strukture želi vidjeti novi sastav CIK-a do kraja ove godine. Naši izvori govore da u Trojki i HDZ-u trenutno taktiziraju po pitanju izmjena ovog Zakona i još traže određena rješenja dok SNSD odavno neke članova CIK-a optužuje da su u službi njihove opozicije.
U taboru HDZ-a postoji strah da neće biti dovoljno političke volje da se ovaj proces privede kraju do 31. decembra odnosno da neće biti dovoljno vremena za ostale izmjene Izbornog zakona BiH u zadatom roku.
Kako Klix.ba saznaje, u prijedlogu izmjena ključan je dio o izmjeni člana 2.6.a stav (2) koji glasi:
“Akt o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije člana Centralne izborne komisije BiH donosi Parlamentarna skupština.”
To znači da bi Parlamentarna skupština BiH (oba doma) birala, imenovala i razrješavala članove CIK-a.
To ranije nije bio slučaj jer su do sada kandidate za Centralnu izbornu komisiju BiH zajednički predlagali članovi Privremene zajedničke komisije oba doma Parlamentarne Skupštine za provođenje procedure imenovanja članova CIК-a.
U nastavku objavljujemo Prijedlog Zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH:
- Centralna izborna komisija BiH sastoji se od sedam članova: dva iz reda Hrvata, dva iz reda Bošnjaka, dva iz reda Srba i jedan iz reda ostalih.
- Кandidate za CIK BiH zajednički predlažu članovi Privremene komisije oba doma Parlamentarne skupštine za provođenje procedure imenovanja članova CIК-a. Кandidat za člana Centralne izborne komisije BiH može biti lice koje ima iskustva u provođenju izbora ili poznaje izborni proces, i ne može obavljati dužnost u organima stranke, udruženja ili fondacija koje su organizaciono ili finansijski povezane sa strankom, niti mogu biti uključeni u bilo kakvu stranačku aktivnost.
- Privremena zajednička komisije oba doma Parlamentarne Skupštine za provođenje procedure imenovanja članova CIК-a sastoji se od 6 članova: tri poslanika iz Predstavničkog doma i tri delegata iz Doma naroda. Кomisija će usvojiti svoj Poslovnik o radu u kojem će, između ostalog, utvrditi postupak oglašavanja i Parlamentarnoj skupštini dostaviti Izvještaj o provedenoj proceduri sa utvrđenom rang listom za imenovanje člana CIК-a.
- Parlamentarna skupština imenuje članove Centralne izborne komisije BiH sa liste kandidata. Ako se ova lista ne dostavi Parlamentarnoj skupštini u roku od 30 dana prije isteka mandata članova Centralne izborne komisije, članovi CIК-a nastavljaju obavljati dužnost do imenovanja novih članova CIК-a.
- Privremena zajednička komisija dužna je dostaviti listu kandidata Parlamentarnoj skupštini najkasnije 30 dana prije isteka mandata članova Centralne izborne komisije BiH.
- U slučaju da član Centralne izborne komisije BiH ne može obavljati funkciju, iz razloga utvrđenih članom 2.15 ovog Zakona, Centralna izborna komisija BiH obavještava Parlamentarnu skupštinu. Parlamentarna skupština u tom slučaju imenuje novog člana iz reda istog konstitutivnog naroda, uključujući i ostale, iz kojeg je bio prethodni član. Novi član imenuje se sa kandidatske liste koju je dostavila Privremena zajednička komisija oba doma.
- Parlamentarna Skupština može razriješiti člana Centralne izborne komisije i prije isteka mandata. U tom slučaju odmah prilikom razrješenja se formira Privremena zajednička komisija oba doma Parlamentarne Skupštine za provođenje procedure imenovanja članova CIК-a koja u roku od 30 dana predlaže listu kandidata za imenovanje člana CIК-a Parlamentarnoj Skupštini
U obrazloženju se navodi kako je ustavni osnov za donošenje Zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH sadržan u odredbi člana IV. 4. a) Ustava BiH kojim je propisano da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva BiH ili za vršenje funkcije Parlamentarne skupštine BiH po Ustavu BiH.
(Klix.ba)
