Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine proveo je reviziju učinka na temu „Problemi i nedostaci institucija BiH u sistemu javnih nabavki”. Provedena revizija je pokazala da institucije BiH nisu poduzimale dovoljno aktivnosti kao ugovorni organi, a niti kao nadležne institucije, da bi se postigao efikasan sistem javnih nabavki.
Kako su ustanovili revizori, utvrđene slabosti u sistemu javnih nabavki ne osiguravaju povjerenje građana u rad institucija i da se novac poreznih obveznika koristi na najefikasniji način, a iste su i prepreka napredovanju BiH na putu ka EU.
Naime, kod više od 85 posto ispitanih ugovora došlo je do nepoštivanja ugovorenih obaveza i/ili nemogućnosti utvrđivanja svih činjenica vezanih za realizaciju ugovora.
– Na nezakonito postupanje institucije BiH u provođenju javnih nabavki ukazuje i veliki broj uvaženih žalbi. Naime, u posljednje tri godine, Ured za razmatranje žalbi BiH je uvažio 299 od ukupno 698 zaprimljenih žalbi . Da stanje nije ništa bolje ni na drugim nivoima vlasti BiH ukazuje podatak da je za posljednje tri godine URŽ uvažio preko četiri hiljade od 10,5 hiljada zaprimljenih žalbi – ističe se u izvještaju.
Kako su dalje ustanovili revizori, i kod niza institucija je utvrđeno nenamjensko provođenje javnih nabavki. Od ukupno 665 planiranih postupaka javnih nabavki za sve institucije iz uzorka u posmatranom periodu čija je vrijednost oko 21 milion KM, nije realizovan svaki osmi, u ukupnoj procijenjenoj vrijednosti od oko četiri miliona KM.
– Institucije BiH ne postupaju uvijek u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i zaključenim ugovorima, a ovo je naročito izraženo u ograničavajućim uslovima tendera, prekoračenjem ugovorenih količina i vrijednosti, kao i neobjavljivanju podataka o realizaciji ugovora.
Nadalje, većina institucija iz uzorka ne objavljuje obrasce osnovnih elemenata ugovora i izmjena ugovora na propisan način. Ustavni sud BIH, primjerice, nikako ne objavljuje obrasce osnovnih elemenata ugovora i izmjena ugovora, a Agencija za statistiku iste nije objavio za svaku godinu.
Također, utvrđeno je da Ministarstvo vanjskih poslova nikako ne unosi u sistem javnih nabavki podatke o pojedinačnim zaključenim ugovorima po okvirnim sporazumima iz kojih se vidi realizacija okvirnih sporazuma. U posmatranom periodu ova institucija je zaključila 15 okvirnih sporazuma u vrijednosti od 1,17 miliona KM.
– Ovakva postupanja, osim što su nezakonita, za posljedicu imaju netransparentnost javnih nabavki i ograničavanje konkurencije, što može da dovede do nabavki po većim cijenama i neracionalnog trošenja javnih sredstava. Ilustracije radi, Ministarstvo sigurnosti BiH u 2018. godini, zbog žalbe na postupak javne nabavke, nije uspio blagovremeno osigurati ugovor za nabavku hrane i prehrambenog materijala. Posljedica istog je nastavak nabavke po ugovoru koji je istekao i to u iznosu od najmanje 40.000 KM – ističu revizori.
Institucije BiH, također, često mijenjaju planove javnih nabavki i u potpunosti ih se ne pridržavaju. Ne pokreću se planirani postupci, a provode se nabavke koje nisu planirane. Među nabavkama koje su pokrenute su bile i nabavke velikih vrijednosnih
Revizija je također, i kod institucija iz uzorka utvrdila neblagovremeno postupanje. Ured za veterinarstvo BiH, naprimjer, nije blagovremeno donio plan javne nabavke za 2019. i 2020. godinu iako je većinu nabavki pokrenuo prije donošenja planova javnih nabavki. Među nabavkama koje su pokrenute su bile i nabavke velikih vrijednosnih razreda i to najmanje sedam nabavki ukupne procijenjene vrijednosti skoro milion KM.
Nadalje, kod skoro 20 posto planiranih postupaka javnih nabavki je utvrđeno neblagovremeno pokretanje. Od toga više od pola nije ni pokrenuto i to u procijenjenoj vrijednosti od oko četiri miliona KM.
Ilustracije radi, kako navode revizori, Ministarstvo pravde BiH je, u 2018. godini, prekoračio ugovorene vrijednosti kod najmanje dva ugovora. Ugovor za aviokarte je prekoračen za 35%, odnosno za cca 27.000 КМ, a ugovor za gorivo za 7% (cca 7.000 КМ). Također, Institut za nestale osobe je, u 2020. godini, 68 prekoračio ugovorene vrijednosti kod najmanje dva ugovora. Ugovor za nabavku goriva je prekoračen za cca 42.000 KM, a ugovor za osiguranje vozila za cca 12.000 KM.
Pregledom internet stranica 72 institucije BiH, revizija kod trećine institucija nije pronašla objave planova javnih nabavki za prvi i/ili drugi kvartal 2021. godine kao ni objavu osnovnih elemenata ugovora i izmjena ugovora za neku od godina iz perioda 2018-2020. godina.
Otežan je pristup informacijama o javnim nabavkama na internet stranicama institucija BiH, a rijetke su institucije koje su svoje planove javnih nabavki objavljivale na portalu javnih nabavki.
– Ni kod jedne institucije iz uzorka nije utvrđeno da se planiranje javnih nabavki i budžeta za nabavke zasniva na dokumentovanim analizama stvarnih potreba i ispitivanju tržišta te da je u svim slučajevima usklađeno sa dinamikom planiranja budžeta. Institucije nisu uspostavile praćenje realizacije ugovora/okvirnih sporazuma o javnim nabavkama po svim elementima ugovora niti praćenje i analizu cijelog procesa s ciljem utvrđivanja problema, uzroka i odgovornosti. U većini institucija iz uzorka postoje i problemi u osiguravanju kapaciteta za obavljanje poslova javnih nabavki – neki su od nalaza sročenih u izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH.
Također, Vijeće ministara ne razmatra redovno sve materijale koje mu dostavlja AJN, a koji sadrže informacije o slabostima i propustima, određenim uzrocima i načinima unapređenja u sistemu javnih nabavki, niti je preduzeo mjere na unapređenju kapaciteta AJN-a i URŽ-a.
Isto tako, URŽ je, kažu revizori, preko četiri godine kasnio u donošenju akta kojim se usklađuje pravna praksa, dosljedno donošenje odluka u sjedištu i filijalama. Prema podacima URŽ-a za 2019. godinu kasnilo se u rješavanju 21 predmeta, a revizija je utvrdila da se kasnilo u rješavanju 880 predmeta. URŽ je rijetko podnosio prekršajne prijave niti je u svim slučajevima donosio obavezne zaključke o produžavanju rokova za rješavanje po žalbama. Za posljednje tri godine podneseno je devet prekršajnih prijava, a uvaženo je 4.855 žalbi.
U poređenju sa zemljama u okruženju , BiH prednjači u nepoštivanju propisa u odnosu na Srbiju i Hrvatsku, što se vidi kroz broj uvaženih žalbi u odnosu na broj obavještenja o nabavci. BiH, u poređenju sa zemljama u okruženju, ima i relativno i apsolutno najveći broj uvaženih žalbi.
