Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, tačnije oba doma tog zakonodavnog tijela, usvojila je budžet za 2020. godinu težak 1,8 milijardi KM, čime je konačno osigurano održavanje lokalnih izbora.
Potom je, istog dana, Predstavnički dom Parlamenta BiH usvojio usaglašeni tekst budžeta sa 23 glasa za i 8 protiv, bez suzdržanih. Ostalo je još samo da usaglašeni tekst budžeta bude potvrđen na sjednici Doma naroda koja je održana danas. Budžet je usvojen jednoglasno.
Od predloženog gori je samo neusvojen budžet
Prijedlog budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za ovu godinu iznosi oko 1,8 milijardi KM, od čega se 996 miliona KM odnosi na finansiranje institucija BiH, a ostatak na finansiranje duga BiH. Nezadovoljstvo budžetom prisutno je još otkako je zvanično upućen u parlamentarnu proceduru.
Predsjedništvo je, kada im je dostavljen nacrt, interveniralo da se izbaci stavka kojom bi se omogućilo da se za rukovodstva oba doma Parlamenta izdvoji 754 hiljada KM, uz ostalo i za obnovu voznog parka. U HDZ-u i SNSD-u su smatrali da je intervencija bila protuzakonita. Taj novac je, u konačnici, postao sastavni dio budžeta.
Amandman zastupnika A-SDA Jasmina Emrića da se u sklopu budžeta 450 hiljada KM predvidi za saniranje posljedica migrantske krize u Unsko-sanskom kantonu usvojen je na Predstavničkom domu, ali je amandmanima delegata iz HDZ-a intencija osujećena na sjednicama Doma naroda i Zajedničke komisije.
Veliki broj parlamentaraca se, kako iz vladajućih tako i iz opozicionih stranaka, oglušila na nedostatke budžeta kako bi se u konačnici osiguralo održavanje izbora, a rečenica jednog zastupnika ostat će upamćena: “Od predloženog gori je samo neusvojen budžet!” Naravno, u HDZ-u i SNSD-u ne misle tako.
Trebalo da budžet bude usvojen koncem 2019. godine
Birokratski aparat Bosne i Hercegovine egzistirao je od početka 2020. godine zahvaljujući odlukama o privremenom finansiranju institucija i međunarodnih obaveza, a usvajanje budžeta, što je bila zakonska obaveza vladajućih struktura, koristilo se za političku trgovinu i ucjene u sklopu šireg okvira dogovora.
Zakonska obaveza institucija BiH bila je također da najkasnije do 22. maja, 15 dana nakon raspisivanja izbora, osiguraju sredstva za njihovu provedbu, što se desilo tek više od dva mjeseca poslije. Kako su izbori prvobitno bili zakazani za 4. oktobar, CIK BiH je bio primoran da donese odluku o odgađanju izbora za 15. novembar.
Kašnjenje sa usvajanjem budžeta moglo bi dovesti do novog odgađanja roka za održavanje izbora.
Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar kazao je ranije za Klix.ba da su već u velikoj stisci s vremnom.
“Da bi se održali izbori moraju postojati odštampani glasački listići. Sama nabavka, žalbeni proces i proces štampanja i pakiranja traje određeni vremenski period koji korespondira sa nekih 105 dana. Mi smo računajući te rokove već u velikoj stisci s vremenom”, kazao nam je Bakalar.
