U skladu sa inicijativom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i Svjetske zdravstvene organizacije 1. decembar – Svjetski dan AIDS-a već treću deceniju obilježava se sjećanjem na one koji su izgubili živote u borbi sa ovom bolešću.
Cilj je podići svijest javnosti i ukazati na javnozdravstveni značaj HIV-a i AIDS-a: rizike i mjere zaštite, važnost prevencije, ranog dijagnosticiranja, liječenja i brige za oboljele, kao i pokazati solidarnost prema oboljelima. Također, cilj je dati doprinos smanjenju stigme i diskriminacije, kao i zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja.
U ovogodišnjoj poruci povodom Svjetskog dana AIDS-a Michel Sidibé, izvršni direktor UNAIDS-a i zamjenik Generalnog sekretara UN-a stavlja naglasak na osnovno ljudsko pravo – pravo na zdravlje- te na izazove s kojim se susreću osobe sa HIV-om u ostvarenju ovog prava. On naglašava da se UN ciljevi za održivi razvoj, uključujući i cilj globalnog zaustavljanja epidemije AIDS-a do 2030. godine, neće moći ostvariti ako ljudi ne mogu ostvarivati svoje pravo na zdravlje. Pravo na zdravlje je usko povezano sa nizom drugih prava, među kojima su i prava na dostojanstveno stanovanje i obrazovanje, zdrave uslove na radnom mjestu, zdravu okolinu i dr.
Pravo na zdravlje, između ostalog, znači da nijedna osoba ne može imati veće pravo na zdravstvenu zaštitu od drugih, znači postojanje odgovarajuće zdravstvene infrastrukture, kvalitetne i odgovarajuće zdravstvene usluge. Danas se odgovor na AIDS zasniva na osnovnom ljudskom pravu na zdravlje i socijalno blagostanje, te na pojačanom naporu za bolje globalno razumijevanje HIV-a, njegovo preveniranje i liječenje. 2018. godina predstavlja značajan korak u smislu ispunjavanja zacrtanih ciljeva 90–90–90 u tretmanu kao i eliminisanju AIDS do 2030.godine. Skoro 21 milion ljudi u svijetu danas živi sa HIV-om i na tretmanu je, broj smrtnih slučajeva je u opadanju u mnogim dijelovima svijeta.
Međutim, u Istočnoj Evropi i centralnoj Aziji bilježi se porast novih HIV infekcija skoro 60% u odnosu na 2010. godinu, a broj smrtnih slučajeva od AIDS-a istovremeo je u porastu za 27 %. I dalje je prisutan neravnomjeran pristup tretmanu za HIV inficirane osobe, naročito u Zapadnoj i Centralnoj Africi, te je i dalje neophodno zalagati se da se osigura pravo na zdravlje za sve, bez obzira na mjesto življenja.
Bosna i Hercegovina se i dalje smatra zemljom sa niskom stopom prevalencije HIV-a (manje od 0,1%), međutim postoje brojni riziko faktori koji u bilo kojem trenutku mogu dovesti do drastičnog povećanja ove stope. Od prvog registrovanog slučaja AIDS-a 1986. godine pa do kraja novembra 2018. godine, u Bosni i Hercegovini je registrirano 343 HIV pozitivnih osoba, a kod 150 osoba se razvio AIDS.
Iako se broj HIV novoinficiranih slučajeva u posljednjih nekoliko godina kretao između 22 i 24 godišnje, prema zvaničnim podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Pododjela za javno zdravstvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, do kraja novembra 2017. godine u Bosni i Hercegovini je registrirano svega 11 novih HIV infekcija od čega se u 2 slučaja razvio AIDS. Svi novoregistrirani slučajevi su muškarci. U 2017.godini nije zabilježen nijedan smrtni slučaj od AIDS-a.
U 2018 godini imamo rapidan skok novih infekcija i do kraja novembra 2018 registrovano je 27 novih HIV infekcija što je povećanje novih infekcija od 140%.
Ovo je direktna posljedica prekida finansiranja servisa za populacije pod povećanim rizikom, čime je 10 godišnje ulaganje u cjelokupni system dovedeno u pitanje, jer samo nakon 1 godine prestanka rada servisa imamo ovako rapidan skok novoinficiranih I oboljelih, koji će dugoročno zdravstveni system u Bosni I Hercegovini koštati 20 puta više od sredstava potrebnih za preventivne servise.
U proteklih deset godina Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije je u Bosnu i Hercegovinu, u svrhu prevencije i rane dijagnoze te adekvatnog liječenja HIV-a i AIDS-a, uložio značajna nepovratna sredstva. Uz sufinansiranje Globalnog fonda te ućešće i finansiranje institucija iz zdravstvenih i drugih sektora u Bosni i Hercegovini, saradnju sa organizacijama civilnog društva, te uz podršku UNDP-a, uspostavljena je kvalitetna prevencija HIV infekcija i rani početak liječenja, te je tako Bosna i Hercegovina zadržala najnižu stopu zaraženosti HIV-om u regionu jugoistočne Evrope.
Od 2016. godine Bosna i Hercegovina više ne spada u kategoriju zemalja koje mogu aplicirati za grantove Globalnog fonda, te je na institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko distriktu Bosne i Hercegovine odgovornost da u skladu sa mogućnostima i potrebama, mobiliziraju sredstava i implementiraju ključne aktivnosti identificirane Planom tranzicije za nastavak prevencije, liječenja i njege HIV/AIDS-a u Bosni i Hercegovini za period 2015-2017, kako bi se niska stopa novih HIV infekcija zadržala na dosadašnjem nivou.
U Planu tranzicije su identificirane ključne intervencije kako bi se zadržali postignuti rezultati i kako ne bi došlo do porasta novih infekcija HIV-a, čije bi liječenje bilo onda puno skuplje za zdravstvene sisteme u Bosni i Hercegovini, nego investicija u prevenciju, ranu dijagnozu i brzi početak liječenja i tretmana.
Osim dijagnostike i liječenja HIV i AIDS-a koji su uključeni u zdravstvene sisteme u Bosni i Hercegovini, ključne identificirane intervencije koje nisu pokrivene zdravstvenim uslugama iz zdravstvenog osiguranja, odnose se na programe smanjenja štete i aktivnosti nevladinog sektora u pristupu teško dostupnim i ugroženim grupama.
Kao i proteklih godina Asocijacija Margina će ovaj dan obilježiti i komunikacijom sa građanima u Tuzli i Zenici.U Zenici organizovanjem promotivnog štanda na lokaciji šoping centar Džananović od 12-14 h.
Asocijacija Margina
