U Bosni i Hercegovini više od 2.000 djece živi bez roditeljskog staranja, a približno polovina njih odrasta u određenim ustanovama. Proces usvajanja djece u našoj zemlji je komplikovan, a problem je i to što sva djeca nisu podobna za usvajanje. Dijete se smatra podobnim za usvajanje tek nakon što socijalni radnici utvrde da nema nikakve šanse da će odrastati u biološkoj porodici.
Zahtjeva za usvajanje djece bude mnogo više u odnosu na broj usvojene djece. Na području Kantona Sarajevo u prošloj godini je podneseno 47, a u ovoj godini 34 zahtjeva za usvajanje. U tom periodu je usvojeno ukupno 14 djece. Prema riječima v. d. direktora Centra za socijalni rad KS Enesa Šabića, postupak usvajanja u centru pokreće se onog trenutka kada se utvrdi da je malodobno dijete bez roditeljskog staranja podobno za usvajanje.
Potom se otvara predmet usvajanja i pristupa izboru potencijalnih usvojilaca, a onda se utvrđuje podobnost osoba koje žele usvojiti dijete.
“Prije donošenja rješenja o zasnivanju usvojenja, centar bez naknade smješta dijete u porodicu budućih usvojilaca na adaptacioni period koji traje šest mjeseci. Tokom adaptacionog perioda centar vrši nadzor kako bi se utvrdilo da li je usvajanje u najboljem interesu djeteta. Nakon isteka perioda od šest mjeseci, ukoliko je protekao uredno, centar donosi rješenje o zasnivanju usvojenja”, kazao nam je Šabić.
U Mostaru usvojeno osmero djece, u Zenici podnesen 121 zahtjev
Iz Centra za socijalni rad Mostar u 2017. i 2018. godini podneseno je 89 zahtjeva, a usvojeno je osmero djece. Ističu kako procedura za potpuno usvajanje djeteta traje veoma kratko, dok se prikupi potrebna dokumentacija potencijalnih usvojitelja i donese rješenje o adaptacionom periodu u trajanju od šest mjeseci.
“Taj period će pokazati za usvojitelje da li se žele ostvariti tim postupkom kao roditelji, za starije dijete da ih prihvati kao roditelje, a za CSR da li su napravili dobar odabir potencijalnih roditelja za dijete. Nakon perioda od šest mjeseci, a ukoliko je sve zadovoljeno, donosi se rješenje o potpunom usvojenju djeteta”, kazali su iz mostarskog Centra za socijalni rad.
U Centru za socijalni rad Zenica podnesen je 121 zahtjev, a usvojeno je jedno dijete u prošloj godini, dok u ovoj nije usvojeno nijedno jer nije bilo djece podobne za usvajanje.
“Organ starateljstva, centar za socijalni rad, dužan je u postupku obrade osoba zainteresovanih za usvojenje ocijeniti njihove opće podobnosti za usvojenje, uzeti u obzir starost, fizičko i psihičko zdravlje, stabilnost bračne zajednice, motive za usvojenje, sposobnost za roditeljstvo, emocionalnu stabilnost i zrelost usvojilaca. Organ starateljstva također je dužan da potencijalnim usvojiocima predoči detaljna i pouzdana saznanja koja se odnose na psiho-fizički status djeteta”, kazali su nam iz CSR Zenica.
Tim stručnjaka procjenjuje buduće roditelje
Dodaju da je organ starateljstva obavezan angažovati tim stručnjaka za procjenu cjelokupne situacije potencijalnih usvojilaca, kako bi sa svih relevantnih stanovišta (pravnog, psihološkog, pedagoškog i zdravstvenog) bilo moguće donijeti pravilnu odluku i ispuniti osnovnu svrhu usvojenja – osiguravanja odgovarajuće porodične sredine djeteta bez roditeljskog staranja.
“Organ starateljstva dužan je da izvrši izbor usvojilačke porodice za konkretno dijete na osnovu uporedne analize svih relevantnih podataka dobijenih obradom djeteta koje treba biti usvojeno i bračnih parova zainteresovanih za usvajanje. Organ starateljstva na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih dokaza utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za zasnivanje usvojenja djeteta propisani zakonom. Problem parova koji žele da usvoje djecu je što ih ima znatno više nego što ima djece za usvajanje pa čekanje može potrajati i nekoliko godina”, kazali su.
Kada je riječ o području Tuzle, u 2017. godini usvojeno je dvoje djece, dok je u ovoj godini usvojeno jedno dijete.
Centar za socijalni rad Banja Luka je zaprimio 50 zahtjeva u protekle dvije godine, a usvojeno je šestero djece u ovoj godini. Od njih je dvoje bilo smješteno u hraniteljske porodice 2016. godine te je sada okončan postupak usvajanja.
Potrebna papirologija
Procedura usvajanja započinje podnošenjem zahtjeva Centru za socijalni rad, za koji se pretpostavlja da na brizi ima dijete koje podliježe osnovnim zakonskim odrednicama o usvajanju. Zahtjev podrazumijeva podnošenje svih dokaza o podobnosti za usvojitelja: izvodi iz knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, o nekažnjavanju te o materijalnoj situaciji.
Pored bračnih parova, kao kandidati za usvajanje mogu se pojaviti i vanbračni partneri koji najmanje pet godina žive u vanbračnoj zajednici. Također, bitno je istaknuti da usvojitelj može biti samo osoba koja je u životnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. Usvojitelj može biti i strani državljanin, ako je usvajanje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne može biti usvojeno u našoj zemlji.
Potpuno se može usvojiti dijete do 10. godine, a nepotpuno se može usvojiti dijete do navršene 18. godine.
Potpuno se može usvojiti samo dijete koje nema žive roditelje ili su mu roditelji nepoznati, roditelja koji su dijete napustili, a više od jedne godine ne zna im se mjesto boravka, te roditelji koji su pred organom starateljstva pristali (dali saglasnost) da njihovo dijete bude potpuno usvojeno.
