Glasači na proteklim izborima samo su prividno birali pojedince koji bi kao činili budući saziv Skupštine ZDK. Famozni unutarstranački cenzus od 20% zapravo je protekle izbore učinio “otvorenim” listama zatvorenog tipa.
Šta to konkretno znači?
Recimo neka stranka za bilo koju od tri razine vlasti, u ovom slučaju govorimo za Skupštinu ZDK, osvoji 20.000 glasova i hipotetički šest mandata, u tom slučaju svi iznad broja šest da bi ostvarili mandat moraju imati 4.001 glas da bi bili u bilo kakvoj kombinaciji. Koliko je to apsurdno i nemoguće govori i činjenica da nikome iz ZDK to nije pošlo za rukom.
Ovim nepravednim izbornim zakonom tako je načinjena velika nepravda kandidatima koje je narod birao i dao im veliki broj glasova, ali ih stranke nisu favorizirale pa zbog toga bez obzira što su imali veći broj glasova od nekih kandidata iz svoje stranke samo zbog rednog broja neće se naći u novom sazivu Skupštine ZDK.
Sada ćemo redom analizirati svih devet stranaka koje su dobile mandate u Skupštini ZDK i vidjeti ko su najveći gubitnici ovih izbora koje je narod po broju glasova izabrao, ali neće dobiti mandate zbog komunističkih recidiva iz jednopartijskog sistema njihovih stranačkih prvaka koji žele da vlast prave i sastavljaju mimo volje naroda.
SDA je pobjednik izbora u ZDK sa osvojenih 44.987 glsova, najvjerovatnije u Skupštini ZDK će imati 11 mandata. Dakle svakom kandidatu nakon 11 rednog broja na listi prvo treba cca.8.900 pojedinačnih glasova da bi tek onda mogao da konkuriše Almi Kamenjaš koja je dobila svega 1.939 glasova. U slučaju SDA pokradeni kandidati sa liste koji su dobili više glasova od nekih koji će dobiti mandate samo zbog rednog broja su: Amir Ismić (5.218), Faruk Hodžić (5.018), Mirnes Bašić (4.434), Malik Ejubović (4.136), Erna Doglod (3.919), Izet Babić (3.933),Hana Ahmetspahić (3.639), Sead Bolić (3.237), Ajla Čišija (3.213), Mustafa Tutmić (3.976), Emina Topalović (3.213), Enesa Piro-Bedaković (3.137) ….. I da dalje ne nabrajamo jer u slučaju SDA gotovo pola liste je oštećeno jer su pojedinci imali više glasova od onih koji će dobiti mandat, naveli smo samo najekstremnije slučajeve. Oštećena su i sva tri preostala kandidata iz Visokog Kemal Mušinbegović (3.088), Emir Džafić (2.949) i Emina Jusić (2.866) koji su imali više glasova od Alme Kamenjaš koja će za razliku od njih dobiti mandat.
SDP je drugoplasirana stranka u ZDK po broju glasova (26.325), ali treba podsjetiti i stranka koja je prva još u vrijeme Zlatka Lagumdžije 2012.godine skupa sa SNSD-om Milorada Dodika između dogovarala izmjenu Izbornog zakona BiH, u skladu s kojom bi već na Opštim izborima 2014. godine kandidatske liste bile zatvorene. Jasenko Selimović, tadašnji šef pregovaračkog tima taj prijedlog je obrazložio na slijedeći način:
Glavna vodilja za ovo rješenje je bila zaštita prava manjinskog spola. Zakonom je predviđeno da trećinu imena na listama zauzimaju žene, ali im to nije garantiralo da će biti izabrane.
SDP će u Skupštini ZDK vjerovatno imati šest mandata, a svaki kandidat iznad tog rednog broja je trebao imati cca.5.200 glasova više od onih odabranih na osnovu rezultata stranke. Trogrlić Branka koja je bila peta na listi sa osvojenih 1.225 glasova je orijentir za analizu najviše oštećenih pojedinaca u SDP: Amil Buljubašić (3.477), Adin Begić (2.305), Firuz Galijašević (2.237), Igor Šimšić (2.106), Enes Piljug (2.006) …Kao i u slučaju SDA i u SDP-u pola kandidata sa liste je oštećeno ovim cenzusom koji su sami predložili.
Kod Nezavisnog Bloka ne bilježimo drastične nepravde. Oni su osvojili ukupnih 19.375 glasova i vjerovatno pet mandata, što znači da je cenzus bio cca.4000 glasova. U odnosu sa Ahmić Amera kojeg je stranka favorizovala rednim brojem tri, a koji je pojedinačno osvojio 1.700 glasova najviše su oštećeni: Kenan Uzunović (3.723), Denan Pašalić (1.935), Anhel Kohul (2.331), Vildiana Valentić (1.784).
SBB je četvrta stranka po broju osvojenih glasova u ZDK sa 12.746 glasova. Dobit će tri mandata, što znači da svaki njihov kandidat pojedinačno da bi ušao u Skupštinu ZDK prvo je morao osvojiti cca.2.500 glasova više od Ermina Čehića koji voljom birača sa 1.342 glasa nije zaslužio mandat, ali mu ga je dala stranka na štetu: Zlatana Hadžić (1.821) i Fahrudina Brkića (1.874).
Demokratska Fronta je također osvojila tri mandata gdje je najviše oštećena Visočanka Lejla Imamović Jamaković koja je po broju osvojenih glasova (973) na trećem mjestu, ali joj je pored toga trebalo još cca.2.200 da bi prešla unutarstranački cenzus. Inače DF je ukupno osvojio 11.105 glasova, a pored Lejle Imamović Jamaković u odnosu na Vlastu Kalas (574) najviše su oštećeni: Amir Galijašević (938), Nevzet Menzilović (810), Sead Kratina (683) i Nihada Višća (786).
I u HDZ-u su evidentne velike nepravde u poređenju sa drugom sa liste Vedranom Dugonjić kojoj su birači dali svega 513 glasova sa kojima će postati zastupnica u odnosu na: Andrej Kajić (1.946), Gordana Ćurić (1.044), Ivica Penić (1.184), Slavica Andrić Šajinović (1.133), Robert Bošnjak (1.279), Vedran Lovrić (1.096) … HDZ je inače osvojio ukupnih 10.188 glasova i tri mandata, a cenzus je bio cca.2.200 glasova. Kao i u slučaju SDA i SDP-a, a u odnosu na stranački favoriziranu Vaedranu Dugonjić više od pola liste je oštećeno.
ASDA je dobila dva mandata za osvojenih 7.238 glasova, u njihovom slučaju Ramo Isak i Amra Jupić su na korektan i pošten način voljom birača upravo i dobili te glasove koliko će ASDA imati mandata u budućem sazivu Skupštine ZDK.
Isti je slučaj i sa SBiH koja je osvojila dva mandata za osvojenih 6.298 glasova, a mandate su dobili upravo kandidati koji su voljom birača i dobili najviše glasova Hasan Handžić (1.293) i Samir Karahasanović (1.282).
Deveta parlamentarna stranka sa jednim mandatom je Naša Stranka gdje je mandat također dobila kandidatkinja koja je voljom birača osvojila i najviše glasova. Od ukupnih 5.128 glasova koliko su birači dali NS za jedan mandat, Sanja Renić je osvojila 1.470.
Iz ove analize jasno je da je cenzus od 20% unutar stranačkih lista bio nedostižan. Formalno-pravno, liste su bile otvorene, i građani su tako putem preferencijalnih glasova mogli podržavati pojedinačno kandidate na listama, ali su presudnu ulogu u raspodjeli mandata ipak odigrala najuža stranačka rukovodstva, dok je volja građana u ovom kontekstu maksimalno marginalizovana.
