Tokom prvih osam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno skoro 450.000 kilograma više korištene odjeće i drugih korištenih tekstilnih proizvoda nego u istom periodu prethodne godine. Stručnjaci smatraju da je razlog slaba platežna moć građana.
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da je u tom periodu uvezeno 2.450.648 kilograma ove robe, u vrijednosti od 4.013.663 KM.
Istovremeno, prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge RS, u ovoj godini odjavljeno je 38 radnji s ovom djelatnošću, dok je otvoreno 26 takvih radnji.
“Prema podacima registra preduzetnika, broj aktivnih radnji koje se bave prodajom polovne robe je 212”, kažu u APIF-u RS.
Goran Radivojac, ekonomski analitičar, kaže da u zavisnosti od konkurencije i tržišta vlasnici radnji polovne robe zatvaraju trgovine.
Neki, pak, pored već postojećih, otvaraju i nove objekte.
“Uglavnom su to samostalni preduzetnici, te ko od njih uspije nabaviti robu boljeg kvaliteta, tako i opstaje. Obično, tu nema velike zarade, pa ljudi brzo i odustaju, jer se radi o robi s niskom cijenom. Mahom su to nezaposleni ljudi, koji u konekciji s inostranstvom pronalaze način za samostalno zaposlenje”, rekao je Radivojac i istakao da veći uvoz polovne odjeće pokazuje pad kupovne moći stanovništva.
“Imamo i polovnu tehničku robu i namještaj, koji nam stižu i koji su još upotrebljivi za naše stanovništvo. Polovne stvari ovdje vrlo lako pronalaze kupce”, kaže Radivojac.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” iz Prijedora, kaže da ovako velike količine uvezene polovne robe pokazuju kakva je platežna moć građana BiH.
“Ljudi idu po odjeću u second handove jer je jeftinija, a može se naći i markirana odjeća“, rekla je Marićeva i istakla da porodice, pogotovo s više djece, mnogo jeftinije mogu da prođu ako kupuju takvu garderobu.
Veliki broj trgovina, kako podsjeća, ovakvu robu prodaje na kilogram, pa se za desetak KM može kupiti mnogo garderobe.
“Ljudi sve više kupuju i obuću u trgovinama polovnom robom“, dodaje ona.
Aleksandra – Caca Stjepanović, vlasnica trgovine polovnom gardarobom “Fides” u Bratuncu, kaže da imaju solidan broj kupaca.
“Ljudi se sve više odlučuju za polovnu robu jer je dosta kvalitetnija od nove. Kupuju siromašni, ali i oni sa dubljim džepom”, kaže ona.
Jedan Banjalučanin nam je rekao da sve više njegovih poznanika kupuje polovnu odjeću za sebe i porodicu jer je isplativije.
“Može se naći kvalitetna i markirana roba u ovim trgovinama. Za djecu sam našao trenerke i dukseve po izuzetno niskim cijenama. Djeca često u igri pocijepaju svoje stvari, tako da mi kupovina u second handovima stvara dobru uštedu u kućnom budžetu”, rekao je on.
Second hand segment, inače, sve ozbiljniji je igrač i u svjetskim okvirima. Analitičari Berenberga, prema nedavno objavljenim podacima, smatraju da globalno tržište polovne odjeće trenutno vrijedi 25 milijardi dolara, a idućih godina rašće do deset odsto godišnje. To je više nego dvostruko od projektovanog rasta prodaje luksuzne robe. Prema ocjeni analitičara, kompanije koje stoje iza luksuznih modnih brendova shvatile su da više ne mogu ignorisati tržište polovne robe. Džuli Vejnrajt, osnivač i izvršni direktor američkog “RealReala”, kompanije koja je u sedam godina postojanja narasla na 600 zaposlenih, otkrila je da je u pregovorima o potencijalnom partnerstvu s francuskim divom luksuzne robe, kompanijom LVMH (Louis Vuitton Moët Hennessy), ali i “Guccijevim” vlasnikom, firmom “Kering”.
Zbog takvog zanimanja za kupovinu polovne odjeće “RealReal” planira za dvije godine uvrstiti svoje dionice na berzi. Do tog vremena prodaja bi trebalo da se udvostruči na čak milijardu dolara.
izvor: Nezavisne.ba
