Ukoliko zakoni budu usvojeni, poslodavci će biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak u iznosu do 700 KM mjesečno. Iznad toga se oporezuje, osim plate, i naknade za obrok i regres. Dohodak od 700 do 1.500 KM oporezivat će se sa 10 posto, a sa 20 posto dohodak iznad 1.500 KM.
Predložena zakonska rješenja predviđaju smanjenje zbirne stope doprinosa sa sadašnjih 41,5 posto na 33,5 posto i sastoji se od naknade za penziono osiguranje 18,5 posto na bruto platu, 13,5 posto na zdravstvo i 1,5 posto na nezaposlenost.
“Ovi Zakoni važni su za same uposlenike jer do sada je bilo veliko učešće neoporezivih primanja, pa su često radnici imali male osnovice za uplatu doprinosa pa samim tim male mirovine kad bi odlazaili u mirovinu. Sva primanja koja se primaju iz radnog odnosa ili mimo radnog odnosa se operezuju i ulaze u osnovicu za obračun mirovinskog”, kazala je Jelka Milićević, Federalna ministrica finansija.
Ovim zakonima biće harmonizirane i osnovica i stope u cijeloj zemlji, nagalašavaju u Vladi FBiH, a na pitanje o neutralnom efektu odgovaraju:
“Prosti račun kaže da tamo gdje su plate do 400 KM gdje su naknade i regres sudjelovale 50 posto ukupnim isplatama naravno da utiču. Nešto neznatno su viši troškovi na najnižim plaćama, oni se niveliraju na razine prosječne plaće. To je neutralan utjecaj Sa povećanjem plaće, ukupni troškovi za zaposlenog će biti niži”.
No, za poslodavce i sindikate, ovo nije neutralan efekat već ponovo udar po onim koji imaju najmanje plaće. Plaće sa osnovicom do 500 maraka ima 70.000 radnika, što je više od 40 posto ukupne privrede, upozoravaju u Udruženju poslodavaca.
“Prva posljedica usvajanja ovog Zakona da bi stranke koje čine vlast izgubile izbore. Desilo bi se to da bi se cijena rada u privredi bitno povećala, a cijena rada u javnom sektoru bitno smanjila. Svi koji imaju ispod prosječne plate primali bi manje, a oni koji primaju više od prosječne plate imali bi značajne benefite”, ukazao je Mladen Pandurević, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije.
Protiv malverzacija pojedinih poslodavaca koje su plaće isplaćivali kroz neporezivi dio, Vlada se treba boriti inspekcijom, a ne udarom na radnike, poručuju u sindikatu.
Stav sindikata odranije je poznat. Oni traže skidanje poreza sa plate do 1.000 KM koliko će sada iznositi prosječna plaća sa proširenom osnovicom. Nisu isključili ni mogućnost protesta, ako Vlada nastavi istrajavati na zakonskim rješenjima.
“Generalno zbog svih ovih događanja vezano za Sindikat, odnosno nerada Ekonomsko-socijalnog vijeća već duži period nismo bili u prilici da aktivno sudjelujemo u izradi ovog prijedloga, niti su naše sugestije ispoštovane – povećanje osnovice koja je bila oporezivana. Definitivno ćemo se boriti protiv da nova rješenja koja se nameću ne budu na teret radnika”, istakao je Admir Terzić iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
U Udruženju poslodavaca su uvjereni kako Zakon neće proći parlamentranu proceduru. Zbog protivljenja kantona jer se proširenjem osnovice značajno umanjuju kantonalni prihodi, s druge strane dolaze izbori. Zanimljivo je da su ovaj put rekacije stranaka uglavnom izostale na prijedloge Zakona koji bi se uskoro mogao naći u Parlamentu FBiH.
