Analitičari tvrde da su zahtjevi bivših boraca u Federaciji BiH opravdani, ali da su im metode pogrešne, te da su predstojeći izbori „sjajna prilika“ za sklapanje ugovora s političkim elitama.
Bivši borci Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) blokirali su ključne saobraćajnice u Federaciji BiH (FBiH) tražeći rješavanje pitanja finansiranja boračkih udruženja, registra bivših boraca i boračkog dodatka. Uoči 1. marta Dana nezavisnosti BiH, blokirani su granični prijelaz Bijača i saobraćajnice kod Sarajeva, Zenice, Žepča, Doboja i Tuzle. Došlo je do formiranja kilometarskih kolona na izrazito niskim temperaturama, što je izazvalo nezadovoljstvo mnogih putnika.
Predstavnici bivših boraca koji su blokirali saobraćajnice u FBiH nisu se odazvali pozivu premijera FBiH Fadila Novalića i resornog ministra Salke Bukvarevića da razgovorom u federalnim institucijama rješavaju probleme, pa su vlasti najavile policijsku intervenciju. Demonstranti su indirektno optuženi za veze s „određenim političkim krugovima“. Blokade su u međuvremenu prekinute, osim na petlji Šićki Brod u Tuzli gdje se i u petak (2.3.) nalazi oko stotinu bivših boraca. U petak je, na sat vremena, ponovo bila blokirana i raskrsnica magistralnih puteva kod Karuše, u Općini Doboj-Jug, a bivši borci tvrde kako su se na ovaj korak odlučili radi podrške kolegama u Tuzli.
Problemi stari dvadeset godina
Sociolog, profesor dr. Srđan Vukadinović podsjeća da problem boraca dvadeset godina „tinja“ u bosanskohercegovačkom društvu i da ga vladajuće elite od slučaja do slučaja „guraju pod tepih“ ne želeći otvoreno govoriti o ključnim problemima koji tište ovu populaciju. „Značajan broj bivših boraca u BiH je socijalno, ekonomski, politički i zdravstveno marginaliziran. Većina bivših boraca je nezaposlena i živi od minimalnih boračkih dodataka. Mnogi bi željeli raditi, ali im to nije omogućeno sistemski“, kaže Vukadinović.
On ističe da je registar boraca „posebna priča”. „Među časnim i poštenim ljudima, patriotama koji su se iskreno borili za BiH, uvukao se i veliki broj onih koji nemaju boračku reputaciju i to je ključni problem. Kada bi se u registru našli samo oni koju su stvarno učestvovali u borbama, koji su bili na linijama fronta, onda bi se i njihova boračka primanja uvećala što bi riješilo značajan broj problema koji ima ova populacija”, pojašnjava Vukadinović.
Boraca „na papiru“ više od stvarnih učesnika rata
Problemi se nisu suštinski rješavali proteklih dvadeset godina tokom kojih se broj osoba na spiskovima za razne boračke dodatke stalno povećavao. U međuvremenu je i federalni premijer Fadil Novalić izjavio da 576.000 registriranih boraca „nije mjerilo stvarnog broja ove populacije”. Pojasnio je da je to spisak svih osoba koje su provele dan, mjesec ili četiri godine u ratu, i da bi stvarni broj onih koji su „prosječno vodili rat” mogao biti oko 200.000.
Pozivajući predstavnike bivših boraca koji su blokirali saobraćajnice u FBiH da razgovorima rješavaju probleme, federalni ministar za boračka pitanja Salko Bukvarević je kazao da Zakon o pravima demobiliziranih boraca treba vratiti u parlamentarnu proceduru. „To ćemo i učiniti, a to su podržale i sve boračke organizacije sa područja Kantona Sarajevo i sa nivoa države BiH. Pozivam i borce koji protestuju da dođu, da pregovaramo i da zajednički uputimo zahtjev prema Parlamentu“, kazao je Bukvarević.
Izbori šansa za dogovor
Profesor Vukadinović smatra da bi problemi ponovo mogli biti zataškan. „Ovo je dobra prilika da borci sagledaju stanje, da vide koja bi politička elita mogla dugoročno riješiti njihove probleme. Borci bi sada sa određenim političkim grupacijama mogli napraviti neku vrstu predizbornog ugovora. Oni koji računaju na boračke glasove na predstojećim općim izborima, obavezali bi se na dugoročno rješavanje problema boračke populacije kako ona više ne bi bila marginalizirana društvena kategorija i kako svoja prava više ne bi rješavala blokadama saobraćajnica”, kaže Vukadinović.
Naš sagovornik vjeruje da blokade saobraćajnica, a time i ugrožavanje prava drugih građana, nisu dobro rješenje. „Mnogi građani su izgubili vrijeme, dnevnice za taj dan, nekima je i zdravlje bilo ugroženo jer su u kolonama bili i djeca i bolesnici, a zbog blokada im nije bilo dozvoljeno da što prije stignu do svojih odredišta. Problemi se ne rješavaju ni blokadom institucija. Rješenje je dijalog, a to je mukotrpan proces. Ovo je sjana prilika za rješavanje boračkih problema, jer je do općih izbora u BiH ostalo još samo pola godine. Pri tome treba imati u vidu ne samo predstavnike aktuelne vlasti, nego i druge političke snage koje bi sutra mogle preuzeti upravljanje ovom državom“, ističe Srđan Vukadinović.
