Šejh Nakšibendijske tekije u sarajevskom naselju Mejtaš i penzionisani general Armije Republike Bosne i Hercegovine Halil Brzina ispraćen je jučer na konačno prebivalište, u haremu Tekije rodnog mu Stoca.
Nakon što su klanjane dženaze u haremu Begove džamije, a popodne u haremu Careve džamije u Stocu, ukop je obavljen u krugu najbližih, porodice, prijatelja.
Ovaj izuzetni čovjek, čiji su život i djelo utkali duhovne, vojničke i patriotske vrijednosti, preselio je na ahiret 17. jula u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, gdje je boravio tokom posljednjih sedmica svog života.
Reis Husein Kavazović obratio se prisutnim na dženazi u Sarajevu.
“Danas ispraćamo na bolji svijet našeg brata i prijatelja, gaziju šejha Halila Brzinu. Ožalošćeni smo njegovim odlaskom. Praznina koja je ostala za njim dugo neće biti popunjena i mnogima od nas će nedostajati. Mnogim ljudima slomljenog srca, usamljenim, unesrećenim, potrebnim ali i onima željnim dublje spoznaje, svježeg znanja i ljudske topline.
Ali najviše će nedostajati bliskim ljudima, koji su imali privilegiju družiti se s njim. Ali, mi smo Allahovi i njemu se vraćamo”, kazao je reis.
Istakao je da je život šejha Brzine bio ispunjen stalnom borbom i svođenjem računa sa sobom, s ciljem da se otupi oštrica zla i otvore putevi dobra.
– Svjedočimo da je bio gazija i da je u životu mnogo više davao nego uzimao. U svom uvjerenju i onome što je radio bio je ustrajan i nepokolebljiv. Koristio je svaku priliku da se založi za sve nas, pomogne i osokoli. Učitelji poput njega danas su nam nasušna potreba – poručio je reisul-ulema.
Šejh Halil Brzina rođen je 1953. godine u Stocu.
Nakon što je završio studije, radio je u Željezari Zenica, a početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, aktivno se uključuje u odbranu domovine.
Za vrijeme rata, šejh Brzina bio je ključna figura u formiranju Sedme muslimanske brigade, jedinice Armije Republike BiH.
U ratnim i vjerskim krugovima, šejh Brzina bio je poznat i po svom duhovnom imenu: Halil Hulusi Nakšibendi el-Bosnevi, simbolu njegove posvećenosti kako vojnoj borbi, tako i duhovnoj misiji.
Nakon završetka rata, šejh Brzina imenovan je za komandanta Prvog korpusa Armije RBiH, ali je zbog narušenog zdravlja ubrzo povukao i otišao u prijevremenu penziju.
No, njegova borba za Bosnu nije stala, jer je bio ključna figura u obnovi i izgradnji mnogih džamija i tekija, čime je nastavio širiti svjetlost vjere i tradicije.
Za izuzetne zasluge u odbrani Bosne i Hercegovine, šejh Halil Brzina odlikovan je najvišim ratnim priznanjima, među kojima se izdvaja “Zlatni grb s mačevima”, priznanje koje mu je lično uručio predsjednik Alija Izetbegović 1998. godine.
U miru i tišini, u očima svojih najbližih, prijatelja i saboraca, šejh Brzina ostavlja neizbrisiv trag, ne samo kao vojni lider, već kao vladar duhovnog puta, nesalomljiv u vjeri i predan u borbi za slobodu.
(Vijesti.ba)
