U Zenici je danas završen dvodnevni, treći po redu Sajam pčelarstva Zeničkobojskog kantona, koji uz podšku Vlade kantona, Gradske uprave i preduzeća Tržnica organizira Kantonalni Savez pčelarskih udruženja. Glavni cilj ovakvih sajmova jeste uspostavljanje veze između građana – potrošača meda i pčelara proizvođača pravog prirodnog meda.
U BiH kao i svugdje u Evrope nije sigurno kupiti med u tržnom centru, zbog ogromne količine patvorenog odnosno lažnog meda i najveća borba i Evropskog i regionalnih saveza pčelara jeste upravo na suzbijanju neprirodnog meda na tržištu, riječi su predsjednika kantonalnog i potpredsjednika federanog saveza pčelara Muniba Husejnagića. Kako navodi u naprednijim državnim sistemima redovno rade na nadzoru i analizi uzoraka meda koji je industrijski proizvod i na tržištu je na policama trgovinskih lanaca. Rezultati tih analiza često budu katastrofalni.
” U Srbiji je jedna analiza pokazala da je na tržištu bilo čak 83% patvorenog meda , u Hrvatskoj oko 79%, a jedna analiza u Austriji je potvrdila stopostotno prisustvog lažnog meda na policama trgovina“ .
Kroz federalno udruženje pčelari nastoje animirati sistem da povede brigu u oblasti proizvodnje meda. Medjutim sastanak u federalnom ministarstvu poljoprivrede kojem su uz pčelare prisustvoivali i glavni sanitarni i veterinarski inspektori na kojem su date jasne smjernice o prodaji patvorenog meda na rejonu uz magistralne puteve prema hercegovini nisu dali očekivane rezultate. Prema riječima Husjenagića iziričito su zahtjevali od članova Vlade Federacije koji člesto prolaze tim putem na sjednicu u Mostar da nalože kontrolu i analizu kvaliteta meda koji prodaju uz magistralu.
“ Rezultate nisu htjeli otkriti pravdajući se činjenicom da med ne prodaju proizvođači već preprodavci kod kojih su uzeli uzorke“, riječi su Muniba Husejnagića, potpredsjednika Federalnog saveza pčelara.
I drugi su problemi u ovoj oblasti koji smanjuju prinose u proizvodnji pravog prirodnog meda u Federaciji BiH u kojoj je cijena kilograma ove zdrave slatke namirnice u bosanskom dijelu 25KM, dok je u hercegovačkom već 30 maraka. Trenutno ne postoji rjrešenje zbog nebrige nadležnih.
“Imamo probleme sa zdravljem pčela, sa nestankom pčela, nedifinisanim nestankom pčela. Institucije nas dovoljno ne prate insistirali smo da budu odgovorniji preko federalnog saveza. Tražili smo proljetos od institucija da nam pomognu, nakon saznanja da je tokom zime uginulo jako puno pčelinjih društava. Nije bilo nekih rezultata i dobre volje, prije svega što mi u BiH i Federaciji nismo osposobljeni kvalitetnim laboratorijama da bi to ustanovili, niti imamo rješenja kada su lijekovi za takve vrste pčelinjih bolesti u pitanju”.
Samo su dva lijeka za pčele registrovana u BiH, a na stotine ih se prema riječima potpredsjednika Federalnog saveza pčelara koristi tako što se ilegalno uvozi pod deklaracijom prehrana za pčele. Smatraju da je neadekvatno korištenje tih lijekova dovelo do velikog pomora pčela prošle zime.
Zato pčelari Zeničkodobojskog kantona, posebno izlagači na minulom trećem Sajmu pčelarstva u Zenici, koji su kvalitetu svog meda dokazali ovogodišnjim zlatnim medaljama na takmičenju u Tuzli upozoravaju i apleuju: imamo odlične prirodne uvjete, imamo dovoljan broj zainteresiranih i vrlo aktivnih pčelara, ali nemamo uređenu ovu oblast proizvodnje i distribucije. Trebaju nam zakonski propisi, kao i oštriji kriteriji kod uvoza patvorenog meda u trgovinskim lancima.
